Prema jednoj studiji Sveučilišta Princeton između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, unatoč dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, piše BBC, a prenosi Jutarnji.hr.
- Ključni problem je naš unutarnji biološki sat koji je namješten na vanjski svijet, odnosno na izlaganje ciklusima svjetla i tame - kaže Russell Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Oxfordu. On pojašnjava mehanizam djelovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam, stres povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak.
Povišena razina stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sustava što je dobra podloga za više stope raka debelog crijeva ili raka dojke.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je noćni rad kao mogući uzročnik raka.
To su dugoročne posljedice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo te gubimo mogućnost empatije. Radnici u smjenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima. A dodatno, kao što zna svaka osoba koja je radila noćne smjene, nakon njih nije lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje istaživanja koja kažu da se konzumacija ugljikohidrata penje za 35 do 40 posto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećane razine hormona grelina koji regulira našu glad.
Osim češćih zdravstvenih pregleda, djelatnici koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebali nadohvat ruke imati zdravu hranu, prije svega voće.
www.vzaktualno.hr/jutarnji.hr
