Odlazak na bolovanje za brojne zaposlene u Hrvatskoj znači i brigu oko novca. No od 1. kolovoza 2025. godine vrijede nova pravila koja bi radnicima trebala barem malo olakšati situaciju kada zbog bolesti ne mogu raditi. Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećani su i najniži i najviši iznosi naknade plaće, kako bi se radnicima osigurala veća financijska sigurnost.
Raspodjela troškova ostala je ista. Prvih 42 dana bolovanja plaća poslodavac, a od 43. dana isplatu preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Kod radnika s invaliditetom taj je rok kraći, poslodavac pokriva prvih sedam dana, a od osmog dana naknadu isplaćuje HZZO. Koliko će radnik dobiti tijekom prvih 42 dana ovisi o pravilima tvrtke, ali zakon propisuje da iznos ne smije biti manji od 70 posto prosječne plaće koju je radnik ostvario u posljednjih šest mjeseci.
Iako HZZO najčešće preuzima isplatu tek nakon isteka razdoblja koje pokriva poslodavac, postoje situacije kada Zavod plaća naknadu od prvog dana. To vrijedi, primjerice, kod komplikacija u trudnoći, njege bolesnog djeteta, pratnje osobe na liječenje ili obvezne izolacije zbog zarazne bolesti. U takvim slučajevima radnik odmah prima naknadu na teret HZZO-a, što je olakšanje i za zaposlenika i za poslodavca. Time se osigurava brza podrška u posebno osjetljivim situacijama, piše poslovni.hr.
Najveća promjena odnosi se na iznose koje isplaćuje HZZO. Najviši mjesečni iznos naknade povećan je s 565,04 eura na 995,45 eura. Povećan je i minimalni iznos sa 110,36 eura na 353,15 eura. To znači da će i radnici s nižim plaćama imati zajamčen veći minimalni prihod tijekom bolovanja. Povećanja su uvedena kako bi se naknade uskladile s rastom troškova života i plaća te kako bi se ublažio financijski udar na kućanstva u slučaju dulje bolesti.
Koliki će iznos radnik primati ovisi o njegovoj prosječnoj plaći i duljini bolovanja. Tijekom prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja isplaćuje se 70 posto prosječne plaće, a nakon toga 80 posto. Dobra vijest za roditelje jest da je dobna granica djeteta za ostvarivanje prava na 100 posto naknade (do najvišeg limita od 995,45 eura) povećana s tri na sedam godina. U slučajevima ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolovanja povezanog sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, naknada se isplaćuje u punom iznosu, bez gornjeg ograničenja.
Ipak, za ostvarivanje prava na naknadu prema vlastitoj plaći potrebno je ispuniti jedan važan uvjet, imati dovoljno prethodnog staža osiguranja. Radnik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža ili ukupno 12 mjeseci staža (s prekidima) u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja. Ako taj uvjet nije ispunjen, nema pravo na naknadu prema svojoj plaći, nego prima minimalni propisani iznos. Ova mjera uvedena je kako bi se spriječile zlouporabe, ali može biti nepovoljna za one koji su tek počeli raditi ili su imali dulje prekide u zaposlenju.
Kod dugotrajnog bolovanja zakon predviđa i smanjenje naknade. Nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze, iznos se smanjuje za 50 posto. No to se ne odnosi na teške bolesti, poput malignih oboljenja, koja su posebno definirana pravilnikom. I u slučaju smanjenja, radnicima je zajamčen minimalni iznos od 353,15 eura za puno radno vrijeme.
Uz financijske izmjene, sustav je dodatno moderniziran. Od 2026. godine uveden je unaprijeđeni sustav e-Bolovanja, putem kojeg liječnici automatski šalju potrebnu dokumentaciju poslodavcima, čime se smanjuje administracija i olakšava postupak radnicima koji su na bolovanju.
Foto: arhiva
vzaktualno.hr







