U ponedjeljak, 21. lipnja u Zaboku ispred spomen obilježja u parku na Trgu Dragutina Domjanića, nasuprot Vatrogasnog doma župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek položili su vijence i zapalili svijeće povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe.
Tom prilikom, Kolar je naglasio kako je antifašizam tekovina koja se ne smije zaboraviti i koja se treba njegovati jer je formiranje prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica, pokraj Siska, tada bila jedina vojna postrojba u tadašnjoj Jugoslaviji i prva antihitlerovska vojna organizacija.
– Hrvatska i tadašnja Jugoslavija kroz partizanski su pokret i antifašističku borbu stali na stranu pobjednika. Znate da se u europskom Ustavu spominje antifašizam kao tekovina. Ono što mi u Hrvatskoj moramo raditi je da stvarno živimo antifašizam, da ga ne koristimo samo u inozemstvu i u Europi kad nam to treba, to nam treba zbog naprednog i normalnog svijeta jer ga često ovdje u Hrvatskoj koristimo u dnevno-političke svrhe, ali samo onda kad nam treba. Često sam to isticao, ali ću i danas – ne možemo Josipa Broza Tita izdvojiti iz antifašističkog pokreta jer je on vođa antifašističkog pokreta, on je vođa partizanskog pokreta, on je pobjednik u ratu, on je jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih – rekao je Kolar i dodao kako je Ustav donesen 1974. godine dao mogućnost da formiramo svoju državu.
Istaknuo je kako su hrvatski branitelji oni koji su najzaslužniji za državu koju danas imamo.
– Ako gledamo 1941. i 1945. imali smo dobre i loše dečke, a ovdje znamo koji su bili dobri dečki. Zato sam danas i ovdje, zbog toga smo danas položili vijenac, da se sjetimo svih slobodoljubnih ljudi, antifašista, ne samo u Hrvatskoj nego širom Europe koji su Hitleru i takvom načinu razmišljanja rekli ne – poručio je Kolar.
Zabok je jedan od rijetkih gradova u kojem su ostali očuvani spomenici antifašističkoj borbi. Na pitanje kako to tumači, Hanžek je naveo primjer kršćanskih obilježja, raspela, crkava i kapela koje su u mnogim krajevima i lijepe naše i diljem Jugoslavije uništeni.
– To govori o jednoj toleranciji i kulturi poštivanja, a osobito jer su se, u novijoj hrvatskoj povijesti, nametnuli oni koji su izgubili u Drugom svjetskom ratu, odnosno manjina hrvatskog naroda koja je izgubila, a koja je postala većina u medijima, u institucijama i zapravo nametnula jedan osjećaj krivice onima koji su izvojevali pobjedu koja je osigurala da 1990., odnosno 1991. Hrvatska postane samostalna – zaključio je Hanžek.
mčaržavec/vzaktualno.hr
