U Centru za kulturu Čakovec u srijedu je svečano obilježena 10. godišnjica rada Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije.
Naime, hitna medicinska služba na području Međimurske županije djeluje od 1. kolovoza 1984. godine. Od 1991. do 1994. godine bila je dio Medicinskog centra Čakovec, zatim do 1995. godine funkcionira kao dio Županijske bolnice Čakovec, a od tada pa do 2012. godine kao dio čakovečkog Doma zdravlja.
Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije započeo je s radom u travnju 2012. godine, od kada djeluje kao samostalna zdravstvena ustanova. Danas zapošljava 114 djelatnika od kojih su 104 zdravstvena, a u djelatnosti hitne medicine radi 16 liječnika, 29 medicinskih sestara, odnosno tehničara, još deset medicinskih sestara na MPDJ te 15 vozača, dok u djelatnosti sanitetskog prijevoza radi 17 medicinskih sestara ili tehničara te 17 vozača.
Međimurski župan Matija Posavec povodom 10. obljetnice Zavoda za hitnu medicinu naglasio je kako Županija kao osnivač svih zdravstvenih ustanova vodi računa o svakom segmentu i primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.
- Zavod za hitnu medicinu obilježava deset uspješnih godina i u tih deset godina u kvalitetnoj mjeri razvili smo sustav hitne medicine, jer je u travnju 2012. godine osnovan Zavod za hitnu medicinu u Čakovcu, dva tjedna kasnije ispostava u Prelogu kao i u Murskom Središću, a kasnije i ispostava u Kotoribi. Na taj način zaokružili smo zemljopisnu poziciju Međimurja u smislu dostupnosti hitne svim pacijentima - rekao je župan Posavec istaknuvši kako su se investicije u proteklim godinama odnosile na uređenje same hitne u svojim prostornim infrastrukturnim uvjetima, uređen je i prilazni put te izvršena integracija sanitetskog prijevoza. 
- Mi smo u Međimurju specifični jer ulaganja u zdravstvo promatramo u kontekstu ulaganja u sve zdravstvene ustanove. Zavod za hitnu medicinu, Županijska bolnica Čakovec, Zavod za javno zdravstvo i Dom zdravlja kao primarna zdravstvena zaštita u jednom su dvorištu, pa je i suradnja na jednom visokom nivou - dodao je župan Posavec.
Da je djelatnost hitne medicine vrlo zahtjevna naglasila je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Vladimira Križaj-Grabant.
- Hitna medicina ima prvi kontakt s pacijentom pa i oprema i vozila moraju biti najbolji i najkvalitetniji. U nabavci opreme i vozila, a i rekonstrukciji prostora i svega što nam je potrebno pomaže nam naš osnivač Međimurska županija, koja je u ovih deset godina izdvojila oko 16 milijuna kuna za naše potrebe. Na godišnjoj razini imamo oko 8 tisuća intervencija, oko 20 intervencija dnevno i 32 poziva - istaknula je Križaj-Grabant te se osvrnula na inicijativu koja je pokrenuta s ciljem osiguravanja beneficiranog radnog staža djelatnicima hitne medicine. 
- Kad je riječ o zahtjevima „hitnjaka”, podržavam svoje kolege i smatram da tebaju biti izjednačeni s djelatnicima iz drugih hitnih službi. Djelatnici u hitnoj medicini rade vrlo zahtjevan posao, i fizički i psihički, rade na teško dostupnom terenu, često u teškim uvjetima, moraju biti vrlo spremni za obavljanje svojih radnih zadataka, prilagođavati se novonastalim situacijama - rekla je Križaj-Grabant.
Jurica Juričan, magistar sestrinstva i pomoćnik ravnateljice za sestrinstvo Zavoda za medicinu MŽ objasnio je kako je rad organiziran u smjenama te da u Čakovcu postoje dva, a u Prelogu jedan T1 tim, dok u Murskom Središću postoji pet timova T2, što znači da rade dva tehničara u smjeni, dok u Kotoribi postoji nadstandard. 
- Rad u sanitetu organiziran je sa 16 timova. To je posao koji iziskuje mnogo psihičkog stresa i puno fizičkog rada. Pokrenuta je inicijativa za beneficirani radni staž i to je dobro jer spašavanje života i nošenje nepokretnih ljudi na 10. kat definitivno nije za svakoga. Naši ljudi puno posla moraju nositi doma, informiraju se o stanju svojih pacijenata, a taj posao zahtijeva i puno dodatne edukacije - pojasnio je Juričan te na upit novinara odgovorio i koliko je zapravo teško dobiti liječnike u hitnu medicinu.
- Nekad da, nekad ne, mala smo sredina pa se ne vraćaju sve svi u našu županiju, već ostaju raditi u Zagrebu. Imamo sreće da je u posljednje vrijeme dosta naših mladih Međimuraca upisalo studij medicine pa nismo toliko deficitarni - kazao je Juričan.
jm/vzaktualno.hr
