U Narodnim novinama objavljene su odluke o donošenju 24 kurikuluma, dok bi većina preostalih trebala bi biti objavljena idući tjedan, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknuvši kako sada „više nema natrag“ i kako je to jako važan trenutak i možda najvažniji razlog zašto se upustila u ulogu ministrice, prenosi Hina.
Divjak je istaknula da svi kurikulumi moraju biti napravljeni tako da poštuju princip „manje bubetanja činjenica, a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima“ što vrijedi, dodala je, i za kurikulum povijesti. Donesene su i odluke o četirima međupredmetnim kurikulumima za osnovne i srednje škole, a to su: Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Međupredmetne teme, smatra Divjak, sada su izvrsno obrađene i prvi puta ulaze u naš prostor te sada treba istraživati kako ih povezati s ostalim predmetima. Što se tiče kurikuluma povijesti, ministrica je potvrdila da je razgovarala s posebnim savjetnikom premijera za kurikularnu reformu Radovanom Fuchsom o kurikulumu povijesti.
- Ovo što je sada priređeno sigurno nije spremno za dalje. Više nema rasprave o sadržaju, nego samo o količini, a količina u ovom prijedlogu veća je nego do sada, što ne može ići - rekla je Divjak, naglasivši kako sadržaja treba biti, pogotovo onih koji su važni iz novije hrvatske povijesti, treba dobro obraditi i temu Domovinskoga rata, ali jednako tako i holokausta.
- Jedno je ono što zovemo analiza uspoređivanja, a drugo su povijesne činjenice. Povijesnih činjenica se treba držati. Sigurno neće doći u pitanje je li Domovinski rat bio obrambeni. To je sigurno tako i tu nema posebne interpretacije. Ali da se razgovara o uzrocima, načinima kako se to stavlja u europski kontekst - to sigurno treba učiniti. Ako govorimo o srednjoškolcima, u svim društveno-humanističkim predmetima mora postojati analiza i mora se razvijati kritičko razmišljanje – ističe Divjak.
www.vzaktualno.hr
