Prosječna mirovina hrvatskih umirovljenika koji su mirovine ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a to znači bez osjetno viših braniteljskih, vojnih i policijskih mirovina, iznosi 2451,95 kuna, piše Poslovni.hr.
U cijeloj Hrvatskoj, najnižu prosječnu mirovinu, prema podacima koje je objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, imaju umirovljenici Požeško-slavonske županije, samo 1967 kuna. Najbliže su im oni iz Međimurske s 1969 kune te Virovitičko-podravske županije s 1980 kuna. Među sedam najgorih, s vrlo malim razlikama su umirovljenici još dviju slavonskih županija - Brodsko-posavske (2047) i Vukovarsko-srijemske (2065 kuna). Osječko-baranjska županija je tek nešto malo bolja, ali dostatno tek za sredinu ljestvice županija prema tom parametru. Kada se u spomenute podatke uvrste i mirovine koje Republika Hrvatska uplaćuje umirovljenicima u države bivše SFRJ (ima ih čak 110 tisuća), kao i svim ostalima u inozemstvu (još 27 tisuća), brojke su još lošije, a prosječna mirovina tada iznosi tek 2269,25 kuna.
Varaždinska i Međimurska županija posebno zanimljive
Danijel Nestić, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu ističe kako u pravilu županije s većim plaćama imaju i veće mirovine, i obrnuto, iako i tu ima nekih odstupanja.
- Posebno su zanimljive Varaždinska, a dijelom i Međimurska županija - prosječne plaće su tamo vrlo niske. Mirovine su u Međimurskoj županiji relativno niske, ali u Varaždinskoj su negdje u sredini poretka po visini. No, obje ove županije imaju relativno nisku stopu nezaposlenosti. Isto tako, u obje ove županije ima relativno puno zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, oko 1,5 zaposlenih na jednog umirovljenika, što je znatno više od hrvatskog prosjeka, i najpovoljni omjer odmah nakon Grada Zagreba, povoljniji nego u Istarskoj ili Primorsko-goranskoj županiji, što su dvije najrazvijenije županije nakon Zagreba - ističe Nestić.
Neodrživi trendovi
Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska jedine u Hrvatskoj imaju veći broj umirovljenika nego zaposlenih, a i četiri slavonske županije jedva je nešto veći broj zaposlenih nego onih u mirovini. Nije daleko ni Osječko-baranjska županija sa svojih 1,18 zaposlenih na jednog umirovljenika, ali je to opet vodi tek u sredinu ljestvice hrvatskih županija. Dodamo li svemu tome i stalni odljev mladih, posebice onih visokoobrazovanih u zapadnoeuropske zemlje, jasno je kako je riječ o dugoročno neodrživim trendovima za našu zemlju koja je po spomenutim parametrima potonula i na svim europskim ljestvicama. To negativno utječe i na sve lošiju demografsku strukturu hrvatskog društva, a za sve zajedno ni jedna hrvatska vlast dosad nije uspjela pronaći ni izbliza uspješan recept.
www.vzaktualno.hr/poslovni.hr