Povećanje osnovice za izračun plaće za dva posto, po kojoj bi se u javnom sektoru trebala obračunati plaća za kolovoz i isplatiti početkom rujna, odnosit će se ovaj put samo na državne, a ne i na javne službenike. Neslužbeno nam je to potvrđeno u Vladi - piše Jutarnji.hr.
Ako do toga doista dođe, kako najavljuju iz Vlade, bit će to prvi put u Hrvatskoj da će se plaća državnim službenicima (policajcima, carinicima, poreznicima, zaposlenicima državne i lokalne uprave) obračunavati po osnovici različitoj od osnovice za plaću javnih službenika (učitelja, liječnika, socijalnih radnika, profesora, medicinskih sestara...).
Čelnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimir Mihalinec iz Varaždina, vjeruje da Vlada neće dovesti do ovakvog raspleta događaja jer kada bi se doista odlučila ovako podijeliti javni sektor, otvorila bi Pandorinu kutiju i pokrenula sve zaposlenike u javnom sektoru da na jesen unisono i čvrsto odgovore. Štrajk je, kaže, sasvim sigurno sredstvo koje bi se u tom slučaju ozbiljno razmatralo.
Državni i javni službenici uvijek su imali istu osnovicu za plaće, a i inače su funkcionirali po zakonu spojenih posuda te se bilo koje pravo odnosilo na sve: zadnji je primjer, navodi Mihalinec, isplata regresa koji je isplaćen cijelom javnom sektoru iako državni službenici u kolektivnom ugovoru nisu imali zajamčeno to pravo.
Budući da je državnih službenika trostruko manje od javnih (60.000 naspram 180.000), ovakva bi odluka bila daleko jeftinija za državni proračun, ali bi, evidentno je, izazvala ozbiljne socijalne nemire.
Podsjetimo, povećanje osnovice za plaću državnim službenicima u tri navrata po dva posto tijekom 2017. godine dio je sporazuma koji su sindikati državnih službenika sklopili s Vladom krajem prošle godine, odnosno svojevrsni “provedbeni plan” daleko starijeg sporazuma, onog iz 2009. godine, kojim su državni i javni službenici pristali da im se osnovica zbog krize smanji za šest posto.Sindikati državnih i sindikati javnih službi zasebno su o tome potpisali sporazume, naknadno i anekse, s Vladom. I jedni i drugi uvjetovali su da im se osnovica vrati na staru razinu kad se steknu gospodarski uvjeti, ali na različite načine.
Budući da ispunjavanje potpisanoga nosi ozbiljan trošak za državni proračun, protekle tri vlade tražile su načine da izbjegnu obaveze - od izračunavanja rasta BDP-a na sedam decimala do osporavanja pravne valjanosti sporazuma.
Tijekom 2016. vodili su se dugotrajni pregovori, koji su prošlog prosinca okončani dogovorom Vlade i državnih službenika da im se osnovica podigne za šest posto tijekom 2017. u tri navrata. Vlada je isto ponudila i javnim službama, no tražila je da se u potpunosti odreknu prava iz 2016. godine te svih ostalih povećanja za ujednačavanje plaća, na što javni službenici nisu pristali.
www.vzaktualno.hr/Jutarnji.hr
