Pozivajući se na novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, lokalna vlast će od 1. siječnja iduće godine ‘počastiti’ vlasnike i korisnike stanova i poslovnih prostora stotinjak kuna većim godišnjim računima.
Osijek, Karlovac, Koprivnica, Prelog, Mursko Središće i Varaždin samo su neki od gradova i općina u kojima od 1. siječnja 2019. poskupljuje komunalna naknada, i to od desetak do 30 posto, objavio je Večernji list. Pravdajući se da se vrijednost boda za obračun nije mijenjala godinama, a ulaganja u komunalnu infrastrukturu poput javnih površina i rasvjete iz godine u godinu rastu, gradska vijeća ovih su dana izglasala povećanje vrijednosti boda za obračun te naknade koju plaćaju vlasnici ili korisnici stambenog, poslovnog, garažnog i građevinskog prostora.
I dok je, primjerice, u Osijeku koeficijent povećan s 58 na 70 lipa po četvornome metru, što za prosječni stan od 60 kvadrata u središtu grada znači sedamdesetak kuna godišnje više nego dosad, u Varaždinu naknada raste za 25 posto.
U Udruzi gradova kažu da je komunalna naknada strogo namjenski prihod koji služi građenju i održavanju komunalne infrastrukture, a vrijednost boda za obračun mijenja se u prosjeku jednom u deset godina. Prema novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu, kažu, polazišnu osnovu za određivanje vrijednosti boda čini procjena troškova održavanja komunalne infrastrukture, piše Večernji.
Ipak, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da je, s obzirom na vrlo nisku razinu konkurentnosti i zabrinjavajućeg zaostajanja Hrvatske za većinom zemalja EU, odgovornost jedinica lokalne samouprave stvoriti maksimalno poticajne i održive uvjete života i poslovanja, koje pozitivno utječu na smanjenje iseljavanja, koje je sada već kritično.
"Najavljeno podizanje komunalne naknade stoga držimo suprotnim interesima društva i gospodarstva, a osobito je zabrinjavajuća puna autonomija jedinica lokalne uprave i samouprave pri podizanju troškova života i poslovanja jer ne postoji zakonsko ograničenje visine komunalne naknade", kažu u HUP-u.
aktualnio.hr/vecernji.hr
