Hoće li novi, izmijenjeni i dopunjeni Ovršni zakon biti od koristi ovršenicima, pitanje je na koje mnogi imaju različite odgovore. No, bilo kako bilo, novi je zakon od danas na snazi, a prema tvrdnjama Ministarstva pravosuđa, uspostavit će pravičniju ravnoteža između svrhe mjera koje su ovrhovoditeljima na raspolaganju i interesa ovršenika u čija se vlasnička prava zadire, piše index.hr.
Za ovršenika koji ne obavlja registriranu djelatnost i ima samo nekretninu u kojoj živi, izmjenama zakona uvedena je zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini. Iznimka je slučaj kada je prijedlog za ovrhu podnesen radi ispunjenja ovršenikove obveze koja potječe iz tzv. izvanugovornog obveznog odnosa, kao što su zakonsko uzdržavanje ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. No, u Ministarstvu podsjećaju da se ta odredba primjenjuje samo na obveze iz pravnog posla koji nastane nakon stupanja na snagu novog zakona.
Za određivanje i provedbu ovrhe na nekretninama uvode se nova pravila i uvjeti pa tako, primjerice, glavnica mora biti veća od 20.000 kuna, a sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini kada glavnica prelazi taj iznos i ako ocijeni kako bi provedbom ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja.
Ovršenici će imati pravo na stambeno zbrinjavanje
Ovršenik koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje jer je prodana u ovrsi, a nužna je za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba njega ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ima pravo na stambeno zbrinjavanje u trajanju od 18 mjeseci isplatom novčane naknade za troškove smještaja.
U slučaju kada se ovrha provodi na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju ovršenika manjem od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, povećava se iznos koji je izuzet od ovrhe, s dvije trećine na tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Prijenos zaplijenjenih sredstava može se obaviti tek po proteku roka od 60 dana od zapljene, bez obzira na to provodi li se ovrha na temelju pravomoćnog ili nepravomoćnog rješenja o ovrsi, odnosno, druge isprave koja je po svojem učinku izjednačena s pravomoćnim rješenjem o ovrsi.
Kako bi se spriječila zlouporaba, uvodi se mogućnost da sud odredi ovrhu na plaći i u slučajevima kada poslodavac ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke, a kada se ovrha određuje radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.
a.kučić/vzaktualno.hr/index.hr
