Iako su odrasli uz internet i digitalnu tehnologiju, pripadnici generacije Z sve češće postaju meta internetskih prevaranata. Stručnjaci upozoravaju da upravo tinejdžeri, unatoč tehnološkoj pismenosti, često nasjedaju na sofisticirane prijevare koje obećavaju brzu zaradu, nagrade ili ekskluzivne sadržaje.
Prema istraživanju Centra za sigurniji internet, gotovo trećina mladih u dobi od 13 do 18 godina barem je jednom naišla na sumnjive online oglase ili natječaje koji nude "laku zaradu". Trend potvrđuju i međunarodna istraživanja prema kojima su pripadnici generacije Z više nego tri puta češće žrtve internetskih prijevara nego starije generacije, pišu 24sata.
Stručnjaci upozoravaju da prevaranti koriste nekoliko dobro poznatih obrazaca manipulacije. Kako je za 24sata objasnio voditelj kibernetičke sigurnosti u Centru za sigurniji internet Denis Rukavina, jedna od čestih prijevara uključuje poruke u kojima se nepoznata osoba predstavlja kao dijete ili član obitelji koji je navodno izgubio mobitel te hitno traži novac.
Sve veću ulogu u takvim prijevarama ima i umjetna inteligencija. Prevaranti koriste AI tehnologiju za stvaranje glasovnih poruka koje mogu gotovo savršeno imitirati glas osobe čiji se identitet zloupotrebljava, često koristeći javno dostupne snimke s društvenih mreža.
Velik problem predstavljaju i lažne nagradne igre te oglasi povezani s popularnim sadržajima među mladima, poput besplatnih dodataka za videoigre, darovnih kartica ili pretplata na streaming servise. Mladi pritom često unesu osobne podatke ili podatke s kartica, vjerujući da će dobiti nagradu, dok u stvarnosti postaju žrtve krađe podataka.
Rukavina upozorava i na sve češće investicijske prijevare poznate kao “pig butchering”. U tim slučajevima prevarant prvo mjesecima gradi povjerenje putem društvenih mreža, a zatim uvjerava žrtvu da uloži novac u navodno profitabilne kriptovalute na lažnim platformama. Žrtve pritom vide lažni rast investicije i ulažu sve više novca, dok platforma nestaje čim pokušaju povući sredstva, pišu 24sata.
Najčešća metoda kojom se prevaranti koriste je tzv. socijalni inženjering - manipulacija emocijama poput pohlepe, osjećaja hitnosti ili želje za pripadanjem. Opasnost dodatno povećavaju phishing linkovi povezani s gaming platformama i društvenim mrežama, ali i fenomen FOMO-a - straha od propuštanja prilike.
Posljedice za mlade često nisu samo financijske. Stručnjaci upozoravaju da žrtve prijevara nerijetko osjećaju sram i krivnju pa o incidentu ne govore roditeljima ili nastavnicima. Istraživanja pokazuju da značajan dio srednjoškolaca koji dožive online zlostavljanje ili prijevaru to nikada ne prijavi.
24sata/vzaktualno.hr
