Predstavljanje knjige „Specifičnost komunikacije u zdravstvenom okruženju”, priručnika koji se bavi komunikacijskim vještinama u zdravstvenom sustavu, održano je u ponedjeljak na Sveučilištu Sjever u organizaciji Opće bolnice Varaždin i Sveučilišta Sjever.
Predstavljanje knjige održano je u obliku panel rasprave, a glavna tema razgovora bila je važnost komunikacijskih vještina u svakodnevnom radu zdravstvenih djelatnika te njihova uloga u odnosu s pacijentima i unutar zdravstvenih timova.
Knjiga je zamišljena kao priručnik koji, uz teorijska objašnjenja, donosi i primjere iz prakse te zadatke za provjeru i razvoj vlastitih komunikacijskih vještina. Koautori knjige su magistrica psihologije Tihana Đumić, ravnatelj Opće bolnice Varaždin doc.dr.sc. Damir Poljak, njegova pomoćnica za sestrinstvo i glavna sestra varaždinske bolnice Željka Gajski, pročelnik Službe za plućne bolesti TBC Klenovnik, specijalist interne medicine i kardiolog Andrija Golub i glavna sestra Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik Mirjana Geci.
U predstavljanju su sudjelovale i recenzentice priručnika izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever, te doc. dr. sc. Mara Županić.
Prisutne su na početku panel rasprave pozdravili rektor Sveučilišta Sjever prof.dr.sc Damir Vusić te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić, koja je uime župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka zahvalila autorima što su prepoznali važnost ove teme naglasivši kako dobra komunikacija znači i dobre međuljudske odnose koji su temelj za rješavanje bilo kojeg problema. Komunikacija u zdravstvenom okruženju, kaže Božić, dodatno dobiva na važnosti jer se uz ispravnu komunikaciju lakše gradi povjerenje i izbjegavaju nesporazumi.
Rektor Vusić istaknuo je kako je siguran da će priručnik biti od pomoći, ne samo studentima, već i zdravstvenim djelatnicima koji se na dnevnoj bazi susreću s brojnim problemima i šumovima u komunikaciji.
- Uspješna komunikacija ovisi o puno parametara, a u zdravstvenom okruženju najvažniji su empatija, profesionalnost i stručnost. Mi na Sveučilištu Sjever imamo ulogu osigurati studentima iz područja biomedicine i zdravstva stjecanje novih znanja i kompetencija, kako u području njihove temeljne struke, tako i u segmentu unapređenje komunikacijskih vještina. Vjerujem da svi mi želimo biti dobri komunikatori i reagirati ispravno u okruženju i u raznim situacijama - poručio je rektor Vusić te čestitao autorima u njihovom nastojanju da, kako kaže, daju svoj doprinos u stvaranju boljih komunikacijskih kompetencija.
Sudionici panela govorili su o komunikaciji u zdravstvenom sustavu iz različitih profesionalnih perspektiva - liječničke, sestrinske, upravljačke i psihološke.
Tihana Đumić, magistrica psihologije, istaknula je kako komunikacija u zdravstvenom sustavu nije samo prijenos informacija, nego prostor u kojem se susreću stručnost, emocije pacijenata i odgovornost zdravstvenih djelatnika. Pojasnila je kako se komunikacija u priručniku promatra iz psihološke, komunikološke i pedagoške perspektive te naglasila da se komunikacijske vještine razvijaju kroz iskustvo, refleksiju i kontinuirano učenje.
Ravnatelj varaždinske bolnice Damir Poljak istaknuo je kako se komunikacija u zdravstvu danas sve više promatra kao profesionalna kompetencija koja se može učiti i razvijati. Naglasio je kako kvalitetna komunikacija uključuje aktivno slušanje, razumljivo prenošenje informacija i empatiju prema pacijentima, ali i komunikaciju unutar zdravstvenog tima. Naglasio je kako se radi o univerzalnim vještinama koje profesionalnu komunikaciju čine kvalitetnom.
Andrija Golub, pročelnik Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik, govorio je o izazovima komunikacije između liječnika i pacijenata, posebno u situacijama kada je potrebno objasniti složene medicinske informacije. Istaknuo je kako je važno stručnu medicinsku terminologiju prilagoditi pacijentima kako bi bolje razumjeli svoju dijagnozu i mogućnosti liječenja, jer upravo jasnoća komunikacije pridonosi većem povjerenju i kvalitetnijoj suradnji.
Željka Gajski, pomoćnica ravnatelja Opće bolnice Varaždin za sestrinstvo i glavna sestra bolnice, osvrnula se na važnost komunikacije u vođenju zdravstvenih timova. Istaknula je kako dobra komunikacija među zaposlenicima stvara povjerenje, olakšava donošenje odluka i pridonosi kvalitetnijoj organizaciji rada, što se u konačnici odražava i na kvalitetu skrbi za pacijente. Naglasila je kako, kao glavna sestra, često vidi koliko dobra komunikacija unutar tima može olakšati rješavanje i vrlo zahtjevnih situacija.
Mirjana Geci, glavna sestra Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik, naglasila je kako su medicinske sestre često prvi i najčešći kontakt pacijenata sa zdravstvenim sustavom. Upravo zato njihova komunikacijska uloga ima posebnu važnost, osobito u kriznim i zahtjevnim situacijama kada je potrebno pokazati smirenost, empatiju i sposobnost jasnog prenošenja informacija. S druge strane, naglašava, kada komunikacija izostane ili nije dovoljno jasna, lako dolazi do nesigurnosti, nepovjerenja i dodatnog stresa za pacijenta i zdravstveni tim.
Jedna od recenzentica priručnika, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever izv.prof.dr.sc Marijana Neuberg, istaknula je interdisciplinarni pristup djela, budući da autori dolaze iz psihologije, medicine i sestrinstva, te obrađuju ključnu temu komunikacije s pacijentima, njihovim obiteljima i unutar zdravstvenog tima. Naglasila je da knjiga, osim teorije, sadrži primjere iz prakse i zadatke koji pomažu čitateljima bolje razumjeti sadržaj, te da kvalitetna komunikacija, posebno u kriznim i stresnim situacijama, ostaje područje koje je važno razvijati i u obrazovanju budućih zdravstvenih stručnjaka.
Mara Županić koja je istaknula je kako je riječ o štivu koje može biti korisno širokom krugu čitatelja. Prema njezinim riječima, knjiga je namijenjena ponajprije profesionalcima u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, ali može biti vrijedna i studentima jer donosi niz praktičnih savjeta za unapređenje komunikacije. Dodala je kako njezina vrijednost nadilazi profesionalni okvir te može poslužiti i kao poticaj za poboljšanje komunikacije u svakodnevnom, privatnom životu, osobito u vremenu u kojem digitalna komunikacija sve više potiskuje neposredni razgovor.
Na kraju panel-rasprave sudionici su se složili kako komunikacija u zdravstvu nije samo dodatna vještina, nego temelj profesionalnog rada. Naglasili su da dobra komunikacija pridonosi povjerenju pacijenata, kvalitetnijem timskom radu i boljem funkcioniranju zdravstvenog sustava te da je važno kontinuirano razvijati komunikacijske kompetencije zdravstvenih djelatnika.
vzaktualno.hr
