Institut za društvena istraživanja na čelu s Borisom Jokićem proveo je istraživanje među oko 2.000 hrvatskih učenik petih i osmih razreda osnovne škole, a rezultate je objavio Novi list.
Najviše vremena za učenje naši osnovnoškolci utroše na gradivo iz povijesti, a nakon toga na biologiju, matematiku, kemiju i geografiju. Kemija im je najteži predmet, ali je, kao ni povijest, ne smatraju pretjerano korisnom. Najveću korist vide u učenju matematike i stranog jezika, a zanimaju ih tjelesna kultura i biologija. Hrvatski jezik uglavnom je niskog rejtinga, što ne čudi s obzirom da među djecom uronjenom u digitalni svijet svaki drugi čitanju ne posveti ni samo jednu minutu vremena u svom radnom danu.
Učenici su tijekom istraživanja iskazivali stavove o pojedinim predmetima, procjenjujući ih na ljestvici od nimalo do izrazito u tri kategorije – zanimljivost, težina i korisnost. Pokazalo se da učenici osmog razreda sve predmete doživljavaju manje zanimljivima i manje korisnima od učenika petog razreda. Najviše vremena osmaši provedu u učenju povijesti, a nakon toga biologije, matematike, kemije i geografije. Povijest je djeci teška od starta, govori podatak da čak 41,9 posto učenika već u petom razredu najviše uči upravo povijest, i to izrazito više od drugih predmeta.
Osmašima je uvjerljivo najzanimljiviji sat tjelesnog i biologija, a najmanje interesa imaju za hrvatski jezik.
Postoje određene razlike među spolovima, pa tako mladići najzanimljivijima smatraju tjelesnu i tehničku kulturu, a djevojke biologiju, hrvatski i strani jezik. Kemija, koju čak 44,3 posto učenika osmih razreda smatra dosta ili izrazito teškom, percipirana je kao najteži predmet. Druga po težini je matematika, a zatim fizika. Iako im je teška, fiziku mladići smatraju najkorisnijim predmetom, dok djevojke veću korist vide u nastavi hrvatskog jezika i biologije, vjerojatno zbog smjera kojim se namjeravaju dalje obrazovati, piše Novi list.
Strani je jezik, koji čak 88 posto učenika smatra dosta ili izrazito korisnim, procijenjen uvjerljivo najkorisnijim predmetom po sudu osmaša. Slijede ga matematika i hrvatski jezik. S druge strane, povijest korisnim predmetom smatra samo 28,6 posto učenika završnog razreda osnovne škole. Likovni i glazbeni djeca smatraju gotovo beskorisnima.
U istraživanju »Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)«, sudjelovao je i Filozofski fakultet u Zagrebu.
www.vzaktualno.hr/novilist.hr
