I dok su u gotovo cijeloj Europskoj uniji deseci milijuna Europljana izloženi razinama zagađenja zraka koje prelaze preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), neki žive u situacijama koje su gore nego drugima, čak i ako, s obzirom na raznovrsnost onečišćivača, realno nije moguće izraditi apsolutnu klasifikaciju najzagađenijih lokacija, prenosi Poslovni.hr.
Na kartama Europske agencije za okoliš (EEA), dolina rijeke Po, okružena dijelom planinama na sjeveru Italije, puna je crvenih točaka koje označavaju problematične situacije. Po konsolidiranim podacima za 2016., nekoliko gradova u toj regiji pri vrhu je ljestvice kada je riječ o onečišćenju zraka lebdećim česticama promjera manjeg od 2,5 mikrometra (PM 2,5 čestice), koje su odgovorne za 391.000 preranih smrti na godinu u EU-u i gotovo 60.000 u Italiji. Godišnji prosjek koncentracije PM 2,5 čestica doseže, primjerice, 30 mikrograma po metru četvornom u Padovi i 29 u Torinu i Milanu, dok je dopušteni europski prag 25. Torino i Milano spadaju također među gradove koji su najzagađeniji ozonom i dušikovim dioksidom. Zagađenje dušikovim dioksidom jako prelazi dopušteni godišnji prosjek od 40 mikrograma po metru četvornom i iznosi 70 odnosno 67 mikrograma.
Druga crna točka je jug Poljske, područje Šleske i oko nje, zbog termoelektrana na ugljen i grijanja na ugljen i drvo. Kada je riječ o PM 2,5 česticama, Krakov je 2016. bio drugi najzagađeniji grad u EU s prosječnom godišnjom koncentracijom od 38 mikrograma po metru četvornom, ispred Katowica s 34.
Po nedavnom izvješću Greenpeacea, koje donosi podatke za 2018. i koristi drugi sustav, Katowice i još jedan grad u regiji nalaze se među 10 najzagađenijih gradova PM 2,5 česticama u Europi. Podaci Europske agencije za okoliš (EEA) za 2016. pokazuju također da Krakov i Katowice prelaze dopušteni godišnji prosjek koncentracija dušikova dioksida (više od 50 mikrograma po metru četvornom.
Svi veliki europski gradovi suočeni su svake godine s velikim zagađenjima raznim onečišćivačima i kroničnim zagađenjem, posebice povezanim s cestovnim prometom. Po izvješću Greenpeacea, Sofija je 2018. bila najzagađenija europska prijestolnica PM 2,5 česticama i 21. u svijetu. Slijede Varšava, Bukurešt, Nikozija, Prag, Bratislava, Budimpešta, Pariz, Beč itd. Podaci EEA-e za 2016. pokazuju povišene godišnje prosjeke za PM 2,5 čestice u Varšavi (26 mikrograma po metru četvornom), Sofiji (22), Zagrebu (21) i Ateni (20). Zbog starijih vozila i energetskih sustava koji se još ponegdje temelje na ugljenu, središnja Europa posebice je pogođena.
Veliki gradovi na zapadu Europe koji se guše u prometnim gužvama posebice su pogođeni zagađenjem dušikovim dioksidom, a neki jako prelaze dopuštene granice, primjerice London, koji je na vrhu tablice s godišnjim prosjekom od 89 mikrograma po metru četvornom, zatim Pariz (83), Stuttgart (82), Muenchen (80), Marseille (79), Lyon (71), Atena (70), Rim (65) itd.
Sunčaniji jug Europe žrtva je ozona, sekundarnog onečišćivača koji nastaje zbog kemijskih reakcija između onečišćivača u zraku (dušikovih oksida, organskih čestica) i Sunčeve svjetlosti. Najveće koncentracije ozona tako se često bilježe na rubu Mediterana u proljeće i ljeto. Regije s velikim cestovnim prometom u kombinaciji sa Sunčevim svjetlom posebice su pogođene, kao što su Italija (Genova, Milano, Parma), Španjolska (Madrid) i Grčka (Atena).
www.vzaktualno.hr/poslovni.hr
