Povodom obilježavanja Europskog dana poslodavaca, u Varaždinu je danas održan okrugli stol na kojem je bilo riječi o aktivnostima HZZ-a u pripremi radne snage za poslodavca. Okrugli je stol organizirao Regionalni ured HZZ-a, kako bi informirao sudionike o stanju na tržištu rada u Varaždinskoj županiji te predatvio usluge Zavoda kojima se poslodavce potiče i podržava u zapošljavanju nezaposlenih osoba.
Od siječnja do listopada ove godine, u evidenciji varaždinskog Regionalnog ureda HZZ-a prosječno je mjesečno bilo evidentirano 4.230 osoba, odnosno 28,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Zaposlenih je bilo prosječno 4.520, a to je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pad od gotovo 19 posto.
- Situacija nije baš sjajna, ali treba naglasiti da potrebe poslodavaca rastu i do kraja listopada bilo je prijavljeno više od 10 tisuća slobodnih radnih mjesta. Najviše se traže radnici na proizvodnoj liniji, šivači, vozači, radnici u metalskoj industriji, a upravo tih radnika na tržištu rada najviše nedostaje. Svakodnevno nam se javljaju velike tvrtke: od prerađivačke industrije kože, tekstila, obuće, gdje kronično nedostaju radnici, ali nedostaju i pojedini profili visoke stručne spreme, prvenstveno liječnici, profesori matematike, fizike, stranih jezika – naglasila je predstojnica Regionalnog ureda, Branka Šaško.
Uz poslodavce i partnere s lokalnog tržišta rada, okruglom su stolu nazočili zamjenica varaždinskog gradonačelnika Sandra Malenica i zamjenik župana Tomislav Paljak koji je istaknuo kako je statistika jedno, a realne potrebe nešto sasvim drugo.
- S jedne strane imate osjećaj da nezaposlenost pada, a kad uđete u problematiku malo dublje, dođete do brojnih razloga zbog čega je to tako. Mi u Županiji podržali smo ovaj okrugli stol HZZ-a jer je To prilika da se poslodavce u neposrednoj komunikaciji navede, potakne na to da možda aktivnije ili u nekom obliku sadržajnije koriste mogućnosti Zavoda, upravo u smislu pomoći detektiranja potreba tržišta, Vjerujem da će ta interakcija doprinijeti razmjeni korisnih informacija – rekao je Paljak.
Zamjenik župana osvrnuo se na generaciju radnika koja je u životnoj dobi prilično neatraktivnoj za poslodavce, a to su osobe koje iza sebe imaju dulji radni staž, ali i nemogućnost odlaska u mirovinu:
- Vjerujem da su ti ljudi zaista pogođeni činjenicom da su nakon dužeg vremena iz raznoraznih razloga ostali bez posla, stoga treba pronaći način i dobro razmisliti o tome kako njih vratiti na tržište rada, vratiti zapošljivost baš te generacije.
Tržište je nemilosrdno i u neprestanoj je mijeni i zbog toga se mijenja i potreba za određenim strukama i radnom snagom različitih profila i tu kao sustav trebamo reagirati na vrijeme, kako bi se opstalo, odnosno kako bi jedni i drugi od toga imali koristi, dodao je zamjenik Paljak koji je odgovorio i na pitanje može li se i što učiniti kako bi se povećale plaće u županiji koje su ispod hrvatskog prosjeka.
- Na tome moramo raditi. Situacija u našoj županiji je takva da smo mi po nekakvom stupnju razvoja u vrhu, a po plaćama na dnu. To je ona priča o intenzivnoj visokoprerađivačkoj industriji s malim plaćama koja srozava kompletni prosjek u standardu življenja naših građana, ali da biste dobili visokosofisticiranu tehnologiju, stručnjake na tom području, morate se prilagođavati i sustavno raditi na tome. Ne može to doći "preko noći", ali na to će utjecati sve ove aktivnosti kao što su edukacija, suradnja i detektiranje potreba tržišta rada – sve to mi radimo i nastavit ćemo, a kako će reagirati tržište, vidjet ćemo. Ljudi su u egzistencijalnim problemima i još uvijek odlaze van, iako su plaće u posljednje vrijeme malo porasle i još će rasti. No, pitanje je kako će se u tome snaći poslodavci, kako će to izdržati i koliko će se sve to skupa odraziti na ukupni razvoj i naše županije, i društva u cjelini – zaključio je Paljak.
A kako bi radnu snagu pripremio za poslodavce, odnosno odgovorio njihovim potrebama, HZZ provodi cijeli niz aktivnosti među kojima su preporuke za obrazovnu upisnu politiku, profesionalno usmjeravanje, kampanja "Odaberi svoju školu", redovite mjesečne aktivnosti u CISOK-u, obrazovanje nezaposlenih te mjere aktivne politike zapošljavanja. Vrijedi istaknuti kako je od siječnja do listopada ove godine u mjere aktivne politike zapošljavanja na našem području bilo uključeno više od 900 osoba, gotovo polovica kroz stručno osposobljavanje za rad, zatim kroz potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje te kroz javne radove.
a.kučić/vzaktualno.hr