Petorica župana sjeverne i središnje Hrvatske danas su u varaždinskoj Županijskoj palači potpisala sporazum o suradnji.
Sporazum o suradnji već su ranije potpisali varaždinski župan Radimir Čačić, krapinsko-zagorski Željko Kolar i međimurski Matija Posavec. Na radnom sastanku petorice župana u rujnu prošle godine u Bjelovaru dogovoreno je da će na sljedećem potpisati sporazum i bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs i koprivničko-križevački Darko Koren. To je učinjeno danas u Varaždinu gdje je domaćin Čačić podsjetio da je najava formalnog potpisivanja sporazuma o suradnji pet županija središnje i sjeverne Hrvatske izračena i na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrima 28.11.
– Cilj našeg današnjeg sastanka je da se pripremimo za razgovor s Vladom, s obzirom da je dogovoreno da će Vlada sa svoje strane analizirati prijedloge projekata i da će se o tome donijeti zaključci na sastanku tijekom trećeg mjeseca. S obzirom da smo u sredini ožujka, u kratkom vremenu očekujemo poziv Plenkovića i spremni smo s projektima – uvodno je rekao Čačić te nastavio da je Vlada predvidjela oko dvije milijarde eura za razvoj Slavonije.
– Ono što je primjereno za ovih 600.000 stanovnika središnje i sjeverne Hrvatske je ni više ni manje. Važno je da Vlada sasvim jasno, nedvojbeno i službeno potvrdi ono što je već javno izrečeno kako bismo mogli ubrzati procese i projekte. Jer, nažalost, svi smo svjesni, i Vlada, ne sumnjam u to, dinamika je daleko od onog što bi zadovoljilo nas i Europsku komisiju, a naročito građane Hrvatske, posebno središnje i sjeverne , koja, nažalost, ne dobiva dovoljno sredstava ni pažnje, primjereno doprinosu koji dajemo. To je moj osobni stav. Rekao sam neki dan u Lisinskom, svatko to može provjeriti, jedna trećina hrvatskih građana govori kajkavski, a dvije trećine hrvatskog budžeta puni se s područja na kojem se govori kaj – kazao je varaždinski župan.
Posavec je dodao da župani na terenu znaju što treba građanima bolje nego bilo tko tko sjedi u Zagrebu.
– Krenuli smo s velikim projektom koji povezuje Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju, željezničkom prugom koja povezuje Čakovec i Zagreb. Prvi benefit je da je Vlada potpisala sporazum s Europskom investicijskom bankom na iznos od 300 mili eura. Veći dio tih novaca bit će upravo za modernizaciju i elektrifikaciju pruge između Čakovca i Zagreba. Sljedeće želimo raditi na zaštiti dostojanstva naših radnika. Ministarstvo financija mora napraviti paket mjera za tekstilnu, obućarsku, drvoprerađivačku industriju. Očekujemo da se malo više trgnu Hrvatske ceste jer za cestogradnjom vapimo u ovih pet županija – poručio je međimurski župan.
Kolar je istaknuo da žele ravnopravan status i razvoj regija.
– Stalno se govori da su sjeverne županije razvijenije, da je veća zaposlenost, da je veći standard ljudi, a s druge strane smo svjedoci da imate u prerađivačkoj industriji izuzetno niske plaće. U Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji uspjeli smo sačuvati dio tekstilne i obućarske proizvodnje i imamo nešto višu zaposlenost nego ostatak Hrvatske, ali niske plaće. Razvoj infrastrukture je preduvjet za bilo kakav gospodarski razvoj. Upravo je naš zajednički savjet prilika da ubrzamo projekte. Imamo kapacitete, imamo tradiciju, imamo znanje. Ovo je za državu možda najbrže vraćanje novca koji će biti uložen u ovaj dio Hrvatske – kazao je krapinsko-zagorski župan.
Koren je dodao da je smisao inicijative da se prepoznaju projekti koji su bitni za cjelokupni prostor središnje i sjeverne Hrvatske, područja od kojeg cijela država najviše dobiva.
– Neki projekti su nam zajednički, primjerice RCGO Piškornica, ali smo prijavili i projekte prometne infrastrukture. Kod nas je to nastavak izgradnje brze ceste od Križevaca prema Koprivnici. U željezničkoj infrastrukturi realizira se se izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, koji tangira i prometnu povezanost Bjelovarske-bilogorske županije, pruga Sveti Ivan Žabno – Gradec – rekao je koprivničko-križevački župan.
Bajs je podsjetio da je sa sastanka u Bjelovaru krenula inicijativa prema Vladi da se i ovom dijelu Hrvatske „omogući ono što imaju i drugi“.
– Podržavamo Savjet za Slavoniju, želimo da država tamo investira, ali želimo i da veliki državni projekti budu i kod nas realizirani. To ne mogu županije, to rade ministarstva i javne ustanove. Projekata ima dosta, ali se kod nas relativno sporo odvijaju. U našoj županiji još nema niti metra brze ceste niti autoceste, a ako ju nemate, konkurentnost kada govorimo o investicijama se bitno smanjuje – završio je bjelovarsko-bilogorski župan.
n.k. / www.vzaktualno.hr
