Priča s plaćama tek se zahuktava jer zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ni manje ni više, traži trenutačno povećanje nastavničkih plaća za deset posto, te dodatnih sedam posto za godinu dana. To bi, kaže gradonačelnik Bandić, bila snažna poruka da je obrazovanje budućnost Hrvatske. Plaće u javnom sektoru počele su pojačano rasti od 2017., nakon gotovo desetogodišnje stagnacije, ali sličan trend bio je i u privatnom sektoru, koji se zbog malih plaća suočava s brojnim odlascima radnika, piše Večernji list.
Ove je godine rast plaća usporio na samo dva posto te u prosjeku iznose nešto manje od 6500 kuna. U četiri godine prosječna je plaća rasla 16 posto, s time što su manje plaće zbog znatnijeg povećanja minimalca rasle više, a bolje plaćeni su ponešto profitirali na poreznim promjenama. No, generalno, plaće u Hrvatskoj rastu sporije nego u drugim tranzicijskim zemljama, ali takva su i ukupna ekonomska kretanja. Prema službenim statističkim podacima, zaposleni u obrazovanju u lipnju su primili prosječno 6782 kune, a kako se radi o sustavu gdje 70 posto zaposlenih u osnovnim školama te više od 80 posto zaposlenih u srednjim školama i na fakultetima ima visoku stručnu spremu, prema nekoj društvenoj pravdi te bi plaće trebale biti veće.
Usporedba kretanja plaća u desetak najvažnijih djelatnosti u zemlji u posljednje četiri godine pokazuje da je rast plaća u obrazovanju bio među nižima, te su one u četiri godine porasle za 10 posto, za razliku od prosječne plaće u Hrvatskoj koja je povećana 16 posto. Trenutačno su plaće u obrazovanju više od prosječne plaće samo pet posto. Dilema nije trebaju li profesori ili liječnici primati više plaće nego kako do njih doći?
Odgovor bi možda sadržavao i znatno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, a posebno u obrazovanju gdje zaposlenost buja iako škole upisuju znatno manje učenika.
vzaktualno.hr/vecernji.hr
