Poznato je da je Hrvatska u samom vrhu kada je u pitanju doniranje organa. Prema podacima Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj je prošle godine porastao broj darivatelja organa te izvršenih transplatacija u odnosu na 2022. godinu.
Tako je do 1. listopada 2023. prijavljeno 87 darivatelja te izvršeno ukupno 223 transplantacije solidnih organa i to 104 bubrega, 79 jetri, 42 srca, 10 pluća i 4 gušterače.
Za one koji nisu znali, u Hrvatskoj se mogućim darivateljem organa smatra svaka preminula osoba koja se za života tome nije izričito protivila. Iako se po Zakonu ne propisuje obveza traženja dozvola za eksplantaciju organa od obitelji umrle osobe, u praksi se poštuje stav obitelji. Stoga je važno da pojedinci svoje bližnje upoznaju sa svojim stavom o darivanju organa poslije smrti.
Jedan od načina kako možete pokazati da ste dobrovoljni darivatelj jest donorska kartica kao iskaz pozitivnog stava o darivanju organa.
S obzirom da se u Hrvatskoj svaka osoba smatra mogućim darivateljem, ne postoji registar donora, no postoji registar nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva, gdje se upisuju osobe koje se protive darivaju dijelova tijela poslije smrti.
Jedna od uspješnijih bolnica po ekplantaciji je Opća bolnica Varaždin, stoga smo razgovarali sa nekoliko generacija Varaždinaca što misle o darivanju organa.
- Joj nisam sigurna. Nisam nikad previše razmišljala o tome. Ali mislim da sam za, odnosno nisam protiv - rekla nam je pomalo zbunjena 20-godišnja Ivana.
- U globalu sam za doniranje organa. Budimo realni, meni oni neće trebati kada umrem. Jedino se ne mogu pomiriti sa tim da mi uzmu oči. Ne znam zašto, ali osjećam se dosta nelagodno kad pomislim da mi uzimaju oči - rekao nam je 32-godišnji Dejan, a s njime se složila i njegova supruga Klara koja inače ima i donorsku karticu.
- Karticu sam napravila još kad sam bila u srednjoj školi, negdje odmah kako sam navršila 18 godina. Ponosno je nosim. Iako samo ja imam karticu, cijela moja obitelj zna za moju želju, a i oni sami žele biti darivatelji. Sestra se upisala i u registar za darivanje koštane srži, tako da smo svi na istoj valnoj duljini. Roditelji se šale da od njih ništa neće htjeti uzeti jer imaju svakakve "boleštine" - rekla je Klara.
Da se radi o plemenitom činu rekao nam je 45-godišnji Josip.
- Nema opravdanog razloga za ne biti darivatelj. To je jedan plemeniti čin u kojem jedna osoba doniranjem ima mogućnost pomoći više osoba, tako da sam ja svakako za doniranje - rekao je Josip.
Slično nam je rekao i Drago, 75-godišnji umirovljenik koji je dugogodišnji darivatelj krvi.
- Krv sam počeo darovati još kad sam bio mlad, i koristio sam svaku priliku da napravim taj plemeniti čin. Logično mi je da tako nastavim i u smrti, pa ako nešto moje uspije pomoći bar jednoj osobi, puno sam napravio - poručio je Drago.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
