Turistička zajednica grada Novog Marofa, KUD Remetinec i Mjesni odbor Remetinec, pod pokroviteljstvom Grada Novog Marofa, i ove godine organiziraju Čiselsko prošćenje v Remetincu, tradicionalnu vjersku i jednu od značajnijih manifestacijama koje se kroz godinu održavaju u Novom Marofu.
Program će i ove godine biti bogat vjerskim, kulturnim i zabavnim sadržajima. Tako će se u kulturno-zabavnom dijelu održati velika i mala smotra folklora, tu je i tradicionalni, 7. po redu Remečki sejem, ali i program pod šatorom, uz večernje nastupe Lidije Bačić, grupe Time out, i Tamburaškog sastava Terca .
Program počinje večeras u 18.00 klanjanjem pred presvetim oltarskim sakramentom koje će predvoditi preč. Valentin Posavec, a uslijedit će sveta misa uz preč. Damjana Korena. O duhovnoj i povijesnoj vrijednosti Remetinca govorit će mr. Anđelko Koščak, rektora Nadsbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, a naziv predavanja je "Duhovna i povijesna vrijednost Remetinca kroz 550 godina".
Crkva Blažene Djevice Marije Kraljice Svete Krunice u Remetincu
Počeci sakralnog objekta u Remetincu nisu u potpunosti razjašnjeni pa se osnutak samostana vezuje uz pavline, templare, franjevce..., ali izgledno je kako je samostansku, crkvu 1467. godine počeo graditi Zagorski grof Ivan Vitovec od Grebengrada. Objekt su, najvjerojatnije, dovršili Ivan Korvin ili njegova supruga Beatrice. Remetinečki samostan bio je klasična crkva-tvrđava, kakvih je po Hrvatskom zagorju bilo mnogo, a nakon gotovo stoljetnog izbivanja reda franjevaca iz samostana, poradi osmanlijske opasnosti, sakralni objekt su između 1646. i 1657. godine obnovili grof Juraj Erdödy i njegova supruga Elizabeta rođ. Batthyany. Ukidanjem franjevačkog reda, za reformi Josipa II., 1789. godine je utemeljena Župa Remetinec, a bivša samostanska crkva postala je župnom crkvom Blažene Djevice Marije Kraljice sv. Krunice.
Današnja župna crkva građena je krajem XV. i početkom XVI. stoljeća u kasnoj gotici. Samostan izgrađen u gotičkom izričaju nažalost nije očuvan, ali nasreću jedan trakt istog samostana pretvoren je u današnji Župni dvor. Crkvi je Baltazar II. Patačić, zaštitnik franjevačkog samostana i samostanske crkve Blažene Djevice Marije, dogradio kapelu (današnja kapelica sv. Antuna Padovanskog). Kapelica je izvedena u baroknom izričaju te je bogato ukrašena štuko ukrasima, reljefima i medaljonima s prizorima iz života sv. Antuna Padovanskoga. Baltazar II. umro je 9. prosinca 1719. godine, a sahranjen je upravo u novopodignutoj kapelici gdje je dao urediti i posljednje počivalište svoje obitelji. Zamišljeno kao posljednje obiteljsko počivalište kompleks je, uz Baltazarove zemne ostatke, primio još zemne ostatke njegove supruge Terezije i njihove unuke, Aleksandrove kćeri, Ana Beatrice, koja je preminula 19. travnja 1757. godine, te još nekih članova obitelji.
Crkva je više puta obnavljana, a za sanacije 1910. godine izbačen je vrijedni stari oltar i zamijenjen današnjim neogotičkim oltarom. Stari oltar crkvi su 1669. godine darovali Nikola Makar i njegova supruga Ana Marija Jurčin, a u njega je bio umetnut krilni gotički oltar s kipom Bogorodice s Isusom i likovima četrdeset drugih svetaca, koji je najvjerojatnije nastao oko 1470. godine. Danas je pohranjen u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, a bio je izložen i na velikoj vatikanskoj izložbi "Hrvati-kršćanstvo-umjetnost". Od vrijedna sakralnog inventara vrijedi spomenuti da se danas u crkvi nalazi ukrašena barokna propovjedaonica iz 1708. godine, dar obitelji Patačić. Posljednja u nizu, ovaj put sustavna sanacija i restauracija župne crkve Blažene Djevice Marije Kraljice sv. Krunice započela je 1991./1992. godine te traje i danas.
a.kučić/vzaktualno.hr