Državni Zavod za statistiku objavio je jučer da je Hrvatska izašla iz 2018. godine s prosječnom godišnjom stopom inflacije od 1,5 posto, dok se ove godine očekuje usporavanje rasta cijena na godišnjoj razini na samo 0,9 posto, prenosi Večernji list.
Iako ćemo prve službene statističke podatke o učinku smanjenog PDV-a na cijene i inflaciju u siječnju imati za mjesec dana, već se iz prosinačkih cijena može vidjeti da je pojeftinjenje hrane bilo puno blaže nego što su to trgovački lanci najavljivali, pa se čini da je to bio samo marketinški trik. Objavljeni statistički podaci ne potvrđuju da je već u prosincu došlo do značajnijeg pojeftinjenja hrane na koju odlazi gotovo trećina kućnog budžeta, a da su trgovci doista srezali PDV za desetak posto, cijena hrane bi u prosincu bila niža, no podaci Državnog zavoda za statistiku to baš i ne potvrđuju.
Spuštanje PDV-a s 25 na 13 posto trebalo je pojeftiniti cijene voća, mesa, povrća i ribe za desetak posto, a lijekova za petinu. Međutim, u prosincu je meso pojeftinilo samo 0,6 posto, voće 1 posto, dok je povrće bilo skuplje 4 posto. Farmaceuti se pak nisu ni hvalili da će pojeftiniti unaprijed, pa su njihove cijene u prosincu stagnirale, a slično je bilo i s ribom. U siječnju je situacija bila nešto kompleksnija jer su cijene voća i povrća podložne sezonskim oscilacijama, primjerice rodna godina i dobra ponuda jabuka i mandarina spustile bi cijene tih dviju voćki i bez nižeg PDV-a, pa je zbog toga teže pratiti efekte poreznih promjena na krajnje cijene u trgovinama.
Situacija je drugačija s duhanskim proizvodima čije su cijene odmah u prosincu skočile 6 posto, odnosno 2 kune po pakiranju, nakon što je država povećala trošarine. Odugovlačili nisu ni trgovci gorivom, pa su čim je u siječnju sirova nafta počela poskupljivati, popratili to dizanjem cijena goriva.
www.vzaktualno.hr