Od mjera aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, lani je bilo najmanje interesa za usavršavanje radnika, osposobljavanje na radnome mjestu i očuvanje radnih mjesta te su poslodavci u tri spomenute mjere jedva uključili dvjestotinjak radnika, piše Poslovni.hr. Najviše se zahtjeva odnosilo na SOR, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, jer za njega, osim naknade za prijevoz, poslodavci nisu imali dodatnih financijskih obveza prema mladim radnicima koje su preuzimali s burze. Zbog pooštrenih kriterija, broj novoodobrenih SOR-ovaca lani se ipak prepolovio, a slično bi se trebalo dogoditi i ove godine.
Uz 15 tisuća prenesenih iz 2016. godine, prošle godine preko SOR-a je u svijet rada dospjelo oko osam tisuća mladih ljudi. Ove bi godine taj broj trebao biti bitno niži jer u mjerama koje je prihvatilo Upravno vijeće HZZ-a stoji da u javnoj upravi i lokalnim jedinicama vlasti tu mjeru može koristiti najviše do tri posto (dosad 10 posto) zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u prethodnoj godini. Privatni sektor može dobiti najviše onoliko SOR-ovaca koliko ih je primio u prethodnoj godini, uz uvjet da je stare polaznike zadržao u radnom odnosu o svom trošku. Ako su ti ljudi zadržani uz državnu potporu, tada će kvota novih polaznika stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa biti prepolovljena. Poslodavci iz neprofitnog sektora neće imati takvo ograničenje, ali kod njih se u stručno osposobljavanje mogu uključiti isključivo suficitarna zanimanja. Spomenuta ograničenja ne odnose se na obvezne stažiste u zdravstvu i socijalnoj skrbi te obrazovanju. SOR će se zapravo uglavnom ograničiti na mlade ljude koji se ne mogu zaposliti bez polaganja stručnog i državnog ispita.
Novost je da će se osposobljavanje proširiti i na starije od 30 godina, a u evidenciji HZZ-a je 246 osoba starijih od 30 godina koje ne mogu položiti stručni ispit jer nemaju dovoljno radnog iskustva.
www.vzaktualno.hr/poslovni.hr