Prema oba pokazatelja koja mjere ekonomsku aktivnost zemalja, hrvatski je BDP dogurao na 61 posto europskog prosjeka, s 59 za AIC, odnosno 60 posto per capita, ali bez obzira na taj sitni pomak naprijed i dalje smo druga najsiromašnija članica EU – na ljestvici najsiromašnijih ispred nas je jedino Bugarska, piše Večernji list. Rumunjska je po stvarnoj pojedinačnoj potrošnji (68 posto) preskočila i Mađarsku (63 posto) te napada baltičke zemlje, a veliki skok u 2017. ponajprije je posljedica gotovo dvoznamenkaste stope rasta u prošloj godini
Stvarna pojedinačna potrošnja (AIC) pokazuje vrijednost potrošnje građana, bez obzira na to jesu li promatrane robe i usluge platili oni sami ili im je to osigurala država, poput obrazovanja ili zdravstvene zaštite. Kod nekih je država, primjerice Rumunjske, ali i Mađarske, kupovna moć i standard građana veći od prosječnog BDP-a, ali ima i obrnutih situacija, poput vodećeg Luksemburga ili skandinavskih zemalja, Češke, Slovenije, Irske gdje je kupovna moć građana zbog viših cijena ili usluga koje njihovi stanovnici moraju platiti iz svojeg džepa niža od prosječnog BDP-a po stanovniku.
Stvarna pojedinačna potrošnja (AIC) po stanovniku varirala je od 55 posto europskog prosjeka u Bugarskoj ili 61 posto u predzadnjoj Hrvatskoj do 130 posto u Luksemburgu, odnosno standard je u najsiromašnijoj članici 2,4 puta niži nego u najbogatijoj. Kupovna moć u deset je članica iznad prosjeka EU, Njemačka i Austrija petinu su iznad prosjeka, a slijede Velika Britanija, Finska, Belgija, Danska, Nizozemska, Francuska i Švedska, a svi su zabilježili razinu između 9 i 14 posto iznad prosjeka EU.
Ako se bogatstvo države mjeri BDP-om po stanovniku, tada je razlika između najsiromašnije i najbogatije zemlje jedan prema pet.
www.vzaktualno.hr/vecernjilist
