Prema podacima Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u ovoj će godini Hrvatska za isplatu mirovina potrošiti rekordan iznos.
Kako piše portal Novac, za mirovine će biti isplaćeno 40,1 milijardu kuna, a to je, upozoravaju ekonomisti, dosad najveći iznos potreban za isplatu mirovina u Hrvatskoj. Ovogodišnji je iznos, inače, 1,2 milijarde kuna veći nego lani.
Iako izdaci za isplatu mirovina rastu iz godine u godinu, njihov se udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) posljednjih godina smanjuje. Razlog je ubrzanje gospodarskog rasta. Kako pokazuju podaci HZMO-a, dosad najveći udio mirovinskih rashoda u hrvatskom BDP-u zabilježen je 2015. godine, 11,4 posto, a prošle je godine taj udio iznosio 10,3 posto. Podataka za ovu godinu, naravno, još nema, no vjerojatno se neće bitnije razlikovati od onih za 2018.
Unatoč tome, Hrvatska, kada je riječ o održivosti mirovinskog sustava, teško da može mirno spavati. Upravo suprotno, i domaći i strani analitičari već dulje upozoravaju da se naš mirovinski sustav približava točki pucanja. Isplata mirovina, doduše, nije upitna, niti bi to trebala postati u bliskoj budućnosti, ali starenje stanovništva i masovno iseljavanje mlađe populacije isplatu će činiti sve težom, piše Novac.
Stanje u hrvatskom mirovinskom sustavu
S ukupno 1,24 milijuna umirovljenika, koliko ih je bilo krajem srpnja, i odnosom umirovljenika i radnika od 1;1,29, teško se može govoriti o održivom mirovinskom sustavu. Štoviše, prije bi se moglo reći da je hrvatski mirovinski sustav na staklenim nogama. Na sve je to, uostalom, Zagreb upozorila i Europska komisija, a već sada je jasno da ni prilikom ulaska u eurozonu nećemo izbjeći detaljno skeniranje, ovoga puta od strane ECB-a.
No, pitanje je koji je to recept održivosti mirovinskog sustava? ECB u svojim preporukama ne daje konkretne prijedloge, što je i razumljivo, s obzirom na to da svaka članica ima svoj sustav mirovina. S druge strane, Banski dvori su odlučili ubrzati razdoblje za odlazak u mirovinu sa 67 godina. To je naišlo na velik otpor hrvatske javnosti, što je pokazalo i gotovo 750.000 potpisa građana koje je prikupila sindikalna inicijativa za raspisivanje referenduma “67 je previše”.
Kada je, pak, riječ o iskustvima članica eurozone s dobi za umirovljenje, analiza ECB-a pokazuje da dobna granica od 67 godina trenutno postoji samo u nekoliko zemalja - Grčkoj, Italiji i Francuskoj. U većini zemalja postoji penalizacija za ranije umirovljenje.
Cijeli članak pročitajte ovdje
vzaktualno.hr/novac.hr
