Povodom današnjeg obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Varaždinske županije poručilo je kako je potrebno jačati odlučnost žena da proživljeno nasilje prijavljuju s ciljem da se buduće nasilje spriječi, a već počinjeno sankcionira.
Predsjednica Povjerenstva Vlasta Cindrić pojasnila je kako u mnogim situacijama to nije nimalo lako, jer se žrtva, najčešće žena, nalazi pred dilemom kako riješiti stambeno pitanje, kako zbrinuti djecu, a često je i financijski i emocionalno i dalje vezana za nasilnika, dok istovremeno trpi osudu okoline.
– Zbog navedenih razloga izlazak iz začaranog kruga nasilja vrlo je težak i zahtjevan. Žrtve ne vjeruju institucijama jer su kazne počiniteljima su preblage, a privođenje zlostavljača nema svrhe ako ga nakon 24 sata sud oslobodi. Time se ne šalje prava poruka o nultoj stopi tolerancije na nasilje koje postaje sve brutalnije. Hrvatska nažalost bilježi porast nasilja u obitelji, svakih sat vremena jedna žena je zlostavljana, a u proteklih pet godina ubijena je 91 žena (podatak iz 2018.) što čini 47 posto svih ubojstava, pri čemu su u više od polovice slučajeva ubojice bili njihovi intimni partneri. Također su prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije tridesetak posto ubojstava žena počinili njihovi intimni partneri – rekla je naglasivši kako je razdoblje korona krize jedan novi izazov za nasilje u obitelji.
Članica Povjerenstva Irena Stipešević-Rakamarić, dr. med. pojasnila je kako su u pandemiji Covida -19 ljudi općenito izloženi širokom rasponu rizičnih čimbenika za eskalaciju ne samo obiteljskih, već i drugih problema te kako mnoge zemlje izvještavaju o porastu korisnika socijalnih i specijaliziranih civilnih službi zbog nasilja u obitelji, ali ne i Hrvatska.
– U Australiji je Google pretraživač izvijestio o 75 postotnom porastu posjećivanja stranica na kojima se mogu naći savjeti i pomoć zbog obiteljskog nasilja i s njim povezanih problema, a slično je u SAD-u, Brazilu i Kini. U Wuhanu je u veljači 2020. bilo prijavljeno trostruko više slučajeva obiteljskog nasilja nego u istom periodu 2019. Talijanska vlada je tijekom pandemije prenamijenila brojne hotele u prihvatilišta za osobe izložene nasilju, a Francuska je izvijestila o porastu obiteljskog nasilja od 32-36 posto nakon uvođenja karantene te također, po uzoru na Italiju, prenamijenila brojne hotele i povećala smještajne kapacitete za prihvat žrtava nasilja u obitelji. U Engleskoj telefon za pomoć žrtvama nasilja zaprima 25 posto više poziva otkako su uvedene epidemiološke mjere – rekla je te pojasnila kako ćemo posljedice po mentalno zdravlje osjećati puno godina nakon što se pandemija dovede pod kontrolu.
– Osobe koje inače žive s nasilnim članovima obitelji, sada zbog epidemioloških mjera distanciranja, izolacije i karantene veći dio vremena borave u zajedničkom domaćinstvu te su odlasci na posao ili u školu, na rekreaciju, sport, druženja, kulturna događanja i bavljenje hobijima, odnosno aktivnosti koje inače amortiziraju asocijalna i nasilna ponašanja unutar obiteljskih i radnih okruženja i neutraliziraju stres, sada rjeđa ili ne postoje. Također podrška šire obitelji, rodbine i neformalnih oblika skrbi u zajednici slabi zbog istih tih mjera, budući da je ograničeno međugeneracijsko druženje u svrhu zaštite starijih osoba od mlađih, koji su možebitni asimptomatski širitelji infekcije – objasnila je Irena Stipešević-Rakamarić, dr. med.
Potpredsjednica Povjerenstva Valerija Paljak istaknula je kako se kod govora o borbi protiv nasilja nad ženama ne mogu zaobići obitelj i škole.
– To su dva mjesta gdje se odgaja protiv nasilja i djeluje preventivno. Pitanja nasilja u školama nisu samo u domeni sustava odgoja i obrazovanja već se nameće potreba suradnje svih relevantnih tijela, kako bi se prevenirali različiti oblici nasilja u školama. Istraživanja pokazuju kako je za uspješno suočavanje s problemom potrebna intervencija na više razina: djeca pojedinačno, razredni odjel, škola, roditelji i obitelj, društvena zajednica, kao i da se bez planiranih i sustavnih mjera stanje pogoršava – rekla je dodavši da, uzimajući u obzir razorne posljedice nasilja, prevencija treba biti zakonski i etički imperativ.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama se odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine obilježava u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre Patriuju, Minervu i Mariju Teresu Mirabal u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo s ciljem ukazivanja na važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja kao krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te razumijevanje nasilja oblikom diskriminacije žena.
foto: arhiva
vzaktualno.hr
