Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je lani nastavljen pad broja novorođenih te su tek dvije županije zabilježile rast na godišnjoj razini, Karlovačka i Virovitičko-podravska.
Sve županije imale su negativan prirodni prirast, a najmanje negativan imala je Međimurska županija, koja je ujedno imala i najbolji vitalni indeks.
Lani je u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao za 5,1 posto – rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022., a u odnosu na 2019. godinu gotovo 4.000 manje. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od 32.170 živorođene djece rođeno je 16.355 ili 50,8 posto muške i 15.815 ili 49,2 posto ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3.
Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,0 (-19.105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najmanje negativne prirodne priraste bilježe Međimurska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija.
Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema ni jedna županija, a najbolji je bio u Međimurskoj županiji i iznosio je 83,8.
Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada/općine, a negativan 508 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.
Gradovi i općine
Kada gledamo gradove i općine sa sjevera Hrvatske, u Krapinsko-zagorskoj županiji pozitivan prirodni prirast ima jedino općina Jesenje, u kojoj je lani živorođeno 21 dijete, dok je ukupno umrlo 18 ljudi, što daje vitalni indeks 116,7. U ostalim gradovima i općinama prirodni prirast je negativan, a najgora je situacija u općini Hrašćina, gdje je rođeno 9-ero djece, a umrlo je 36 ljudi.
Koliko-toliko dobra situacija je u općini Veliko Trgovišće, gdje je rođeno 37-ero djece, a umrlo 48 ljudi, što čini vitalni indeks 77,1, te u Budinščini, gdje je omjer 23-31, a vitalni indeks je 74,2.
Gradovi su svi na vitalnom indeksu 50 i nešto, a najbolje stoji Zabok s 63,6.
U Varaždinskoj županiji pozitivan prirodni prirast ima jedino općina Petrijanec, gdje je lani živorođeno 68-ero djece, a umrlo je 53-oje ljudi, pa je vitalni indeks 128,3. Nulti prirodni prirast s vitalnim indeksom 100 ima općina Klenovnik, gdje je rođeno 17-ero djece i jednako toliko je umrlih osoba.
Najlošija je situacija u Brezničkom Humu, gdje je rođeno tek troje djece, a umrlih je 22-oje, i zatim u Ljubešćici u kojoj se rodilo 10-ero djece, a umrlo je 35-ero ljudi.
Što se tiče gradova, uglavnom su na vitalnom indeksu preko 50, s time da Lepoglava najbolje stoji s indeksom od 66,7, a najlošije su Varaždinske Toplice s indeksom od 39,7.
Najzanimljivije je stanje u Međimurskoj županiji koja, iako ima također negativan prirodni prirast, ima najbolji vitalni indeks, odnosno najmanja je razlika između broja rođenih i umrlih. Naime, prednjače općine Pribislavec, Orehovica, Mala Subotica, Nedelišće, Strahoninec i Kotoriba, koje sve imaju pozitivan prirodni prirast. Pritom je u Pribislavcu najveći, živorođeno je 57-ero djece, a umrlih je 35 te vitalni indeks iznosi čak 162,9, dok je u Orehovici živorođeno 49-ero djece, a umrlo je 32-oje ljudi i vitalni indeks je 153,1.
U ostalim općinama i gradovima negativan je prirodni prirast, a najlošija je situacija u općini Sveta Marija, gdje je rođeno 10-ero djece, a umrlih je 32-oje. Od gradova, u Čakovcu je živorođeno 258-ero djece, a umrlih je 279 te je vitalni indeks 92,5, u Prelogu je omjer 67-73, a u Murskom Središću 61-71.
Od gradova u svim trima županijama, najviše je živorođenih u Varaždinu – 328, a umrlo je 580 ljudi, stoga je vitalni indeks 56,6.
foto: ilustracija
mlpetrinjak/vzaktualno.hr
