Svjetski dan djece svake se godine obilježava 20. studenog, jer je na taj datum prije 35 godina usvojena Konvencija o pravima djeteta.
U tih 35 godina svašta se promijenilo i prava djece se sve više poštuju, čuje se njihov glas i uvažavaju njihove ideje i problemi. Naš zadatak je da na tome radimo čim više, kako bi djeci osigurali bolju i sigurniju budućnost.
U svijetu koji se neprestano mijenja, budućnost i životi djece stalno se mijenjaju, a tehnologija koliko im je korisna, s druge strane je i štetna.
Predstojnica UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku Luisa Brumana u jednoj je emisiji rekla da prava djece uključuju pravo na preživljavanje, pravo na život, obrazovanje, zdravlje, na slobodno vrijeme i na to da se njihov glas čuje.
- U 35 godina, od usvajanja Konvencije učinjeno je puno napretka, smanjena je razina smrtnosti kod djece, djeca imaju bolji pristup obrazovanju, ali živimo u svijetu gdje se i dalje djeca nose sa brojnim izazovima. Danas se velik broj djece suočava s raznim krizama i posljedicama klimatskih promjena i sukobima, a tu su i novi izazovi i prilike koje donosi tehnologija, posebice kod mentalnog zdravlja – istaknula je Brumana.
Osvrnula se i na Hrvatsku, koja je slična kao i druge članice Europske unije i napravljen je veliki napredak.
- Hrvatska je napravila golem iskorak u pristupu školovanju i zdravlju, i veći broj djece je uključen u predškolsko obrazovanje. Međutim ono na čemu treba raditi je uklanjanje nejednakosti jer je svako pravo važno za svako dijete. I dalje postoje one ranjive skupine koje nemaju pristup uslugama u onoj mjeri u kojoj bi trebale, primjerice djeca s invaliditetom ili djeca u nekim zabačenim krajevima ili pripadnici romske zajednice i migrantskih skupina. U tom dijelu je sustav moguće unaprijediti – pojasnila je predstojnica UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku.
U Hrvatskoj je napravljeno i jedno istraživanje koje je proveo ured pravobraniteljice za djecu, kako djeca i mladi provode slobodno vrijeme. Najviše odgovora bilo je da im je najčešća slobodna aktivnost druženje s prijateljima. To misli 73 posto djece i 86 posto mladih.
Na primjer u 2023. godini djeca i mladi su manje gledali televizor, nego što je to bilo 2009. Ispitana djeca smatraju da je televizija dosadna i najviše koriste Internet i to 3 do 5 sati dnevno. Ovisnost o internetu 20 posto mladih u Hrvatskoj smatra problemom, a 94 posto mladih koristilo je društvene mreže barem nekoliko puta dnevno. Samo jedan od 100 mladih ne koristi društvene mreže. Podaci su zaista zabrinjavajući, a dodatna činjenica koja to potvrđuje da roditelji ne mogu kontrolirati što sve njihova djeca rade na mobitelu.
Jedno od pitanja istraživanja bilo je kome mladi vjeruju, i čak 91 posto vjeruje svojim roditeljima. To možemo protumačiti i kao činjnicu da su tu uvijek za njih i da ih štite.
Na pitanje kako se djeca i mladi osjećaju, većina ih se osjeća sigurno tamo gdje živi i često se sretnim osjeća 86 posto djece i 80 posto mladih. Dodatno na to pitanje o sreći, djeca su najviše odgovora dala da su im za sreću važniji prijatelji, od škole i igračaka.
S druge pak strane danas se više djece osjeća nesretno nego u ispitivanju 2009. godine. Zbog interneta i svega što se na njemu može pronaći dolazi do mentalnih bolesti i depresije, djeca su usamljena jer zbog nove tehnologije premalo se druže i igraju.
Današnji svijet donosi djeci i mladima brojne izazove, zadovoljava njihove potrebe, ali moderna tehnologija, prvenstveno Internet je vrlo često susret s lošim informacijama koje djecu navode na neki 'krivi' put.
Mi, odrasli ih trebamo usmjeriti, upoznati ih s njihovim pravima i na neki način regulirati i smanjiti njihovu ovisnost o ekranima, prvenstveno mobitelima i društvenim mrežama.
FOTO: Ilustracija
vzaktualno.hr
