Na konferenciji za medije u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije predstavljen je izvještaj o radu i aktivnosti Doma za žrtve nasilja u obitelji Novi početak u 2025. godini te planovi za ovu godinu.
Istaknuto je kako Dom za žrtve nasilja Novi počeka djeluje kroz dvije osnovne djelatnosti, to su usluga smještaja i usluga savjetovanja koje su namijenjene za žrtve nasilja oba spola i za žene i za muškarce, što ih čini i posebnima na razini države.
U svom radu vode se načelima osiguravanja sigurnosti i povjerljivosti i rodno osjetljivog i multidisciplinarnog pristupa, kao i zaštite dostojanstva i prava žrtava nasilja, a cilj rada doma je osigurati stručnu i sveobuhvatnu socijalnu podršku korisnicima, kako bi oni za sebe mogli ostvariti život bez nasilja.
Što se tiče usluge smještaja, u sigurnoj kući tijekom prošle godine je osiguran smještaj za 18 korisnika, od toga je bilo osam žena, jedan muškarac i devetero djece. Većina korisnika, njih 14 bilo je sa područja Krapinsko-zagorske županije, a smještaj je osiguran i osobama koja dolaze iz drugih županija.
Ravnateljica Doma za žrtve nasilja u obitelji Novi početak Aneta Škreblin rekla je kako je boravak korisnika koji su bili smješteni u domu trajao od nekoliko dana do sedam mjeseci, a nakon izlaska iz sigurne kuće, sedam obitelji je ostvarilo osamostaljenje kroz različite oblike, bilo kroz odlazak primarnoj ili široj obitelji ili kroz najam stambenog prostora ili neki drugi adekvatni smještaj.
- Dvoje korisnika, odlučilo se na povratak u kućanstvo počinitelja nasilja i to je jedan važan podatak koji pokazuje koliko je taj proces izlaska iz nasilja zapravo složen i slojevit. Tu bih istaknula da je zapravo povratak počinitelju nasilja, posljedica više različitih i međusobno povezanih faktora, koji uključuju ekonomsku ovisnost o počinitelju nasilja, nedostatak nekakvog dugotrajnijeg stambenog rješenja, emocionalnu ovisnost o počinitelju nasilja, strah, često pritisak okoline ili obitelji, zatim tu je i strah od samostalne skrbi o djeci. Često se događa da žrtve imaju strah od dugotrajnih sudskih postupaka, imaju nepovjerenje u nadležne institucije, a često i nekakvu nesigurnost u vlastite kapacitete za samostalan život – naglasila je Škreblin.
Što se tiče počinitelja nasilja, tu se najviše izdvajaju bračni, odnosno izvan bračni partneri, a u manjoj mjeri i drugi članovi obitelji.
- Ponovno evidentiramo da su najčešći dugogodišnji i višestruki oblici nasilja, a najčešće je to kombinacija psihičkog, tjelesnog i ekonomskog nasilja. I ono što je još važno za istaknuti, što se pokazuje iz godine u godinu, a to je da u značajnoj mjeri nasilje prvi puta bude formalno prijavljeno tek prilikom smještaja, što nažalost potvrđuje činjenicu da nasilje često ostaje skriveno i ne prijavljeno. Dolazi i do povećanja broja nasilja i to je znak da sve više žrtava prijavljuje nasilje – napomenula je Škreblin.
Govorila je i o uslugama savjetovanja koje se pruža u njihovom savjetovalištu, i ta je pomoć omogućena za 18 korisnika, od toga je bilo 14 žena i 4 muškarca.
- Oni su se za pomoć obratili radi nasilja od sadašnjih ili bivših bračnih, odnosno izvanbračnih partnera i u manjoj mjeri radi nasilja od drugih članova obitelji. Rad savjetovališta osiguran je tri dana u tjednu i svake prve subote u mjesecu. Savjetovanje koje se pruža je stručno i povjerljivo, a korisnicima se zapravo omogućuje jedan siguran prostor za razgovor. Sama ta usluga savjetovanja obuhvaća psihološko, socijalno i pravno savjetovanje. Izdvojila bih da se jedan dio korisnika u savjetovalište javlja tijekom preispitivanja – kazala je ravnateljica Doma za žrtve nasilja.
Što se tiče stručnog rada s korisnicima, on se temelji na multidisciplinarnom i koordiniranom radu stručnog tima, a stručni rad s korisnicima provodi se u individualnom i grupnom obliku prema jasno definiranim ciljevima i planovima rada za svaku osobu, odnosno za svaku obitelj.
- Taj rad je individualiziran, što podrazumijeva da se za svaku obitelj radi procjena rizika, radi se osobni plan sigurnosti i osnaživanja te se kontinuirano prati napredak tijekom korištenja usluga. Aktivnosti su usmjerene i na osnaživanje korisnika i to kroz različite kreativne radionice i suradnju sa zajednicom. Ovdje bih posebno istaknula suradnju s akademskom umjetnicom Ivanom Bajcer koja je provela niz likovnih radionica i kreativnih susreta s korisnicima usluge smještaja. To smo nekako organizirali u cilju osiguravanja dodatnih sadržaja za naše korisnike i uređenja prostora sigurne kuće. I ono što nam se osobito značajno pokazalo za naše korisnike, je da se kroz sve ove aktivnosti jača osjećaj sigurnosti, identiteta, povezanosti i zapravo im taj kreativni proces olakšava izražavanje emocija što je osobito važno kod djece – ispričala je Škreblin.
Osvrnula se i na subvencioniranje troškove stanovanja nakon izlaska iz sigurne kuće do šest mjeseci jer se ova mjera pokazala osobito značajna jer zapravo smanjuje rizik od povratka počinitelju nasilja i rizik od ponovne viktimizacije.
- Kroz nekakvu dodatnu financijsku podršku omogućuje se prijelazno razdoblje za socio-ekonomsku stabilizaciju i povećavaju se izgledi za održivu promjenu odnosno za samostalnost i izlazak iz kruga nasilja. Do sad je tu mjeru koristilo ukupno četvero korisnika – poručila je Škreblin.
Što se tiče nekakvih drugih aktivnosti, kroz cijelu godinu su aktivno uključeni u obilježavanje različitih značajnih datuma vezanih za prevenciju nasilja i zaštitu ljudskih prava s ciljem podizanja svijesti o problematici nasilja u obitelji i rodno uvjetovanog nasilja. Krajem prošle godine obilježili su i petu godišnjicu osnivanja i djelovanja doma. Također punu pažnju posvećuju i informativnim i edukativnim aktivnostima i to primjerno kroz društvene mreže i edukativnu internetsku stranicu jer se pokazalo da time velik broj korisnika dođe do njih.
Ukupna sredstva za obavljanje djelatnosti Doma Novi početak u 2025. godini iznosila su nešto više od 217.000 eura, dok su rashodi iznosili nešto više od 203.000 eura. Rad doma financiran je sredstvima Krapinsko-zagorske župamije u iznosu od 57.400 eura, sredstvima 30 jedinica lokalne samouprave u iznosu od 63.000 eura te sredstvima nadležnog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Škreblin je na kraju istaknula i planove za 2026. godinu koji su dodatno usmjereni na daljnje provođenje osnovnih djelatnosti, uslugu pružanja smještaja, savjetovanje žrtava nasilja u obitelji, a dodatno su si zacrtali jačanje međuresornih institucija.
- Smatramo da ima prostora za jačim povezivanjem i suradnjom svih institucija i ustanova koje djeluju u okviru zaštite žrtava i nasilja. Također planiramo i nadalje raditi i jačati preventivne i edukativne aktivnosti u zajednici i obuhvatiti širu populaciju, uključujući i djecu i mlade i unaprijediti usluge koje pružamo korisnicima, a krajnji cilj je uvijek isti, a to je osigurati sigurnost i novi početak za žrtve nasilja u obitelji – zaključila je Aneta Škreblin.
Zamjenica župana Jasna Petek rekla je kako su ponosni na rad i djelovanje ustanove i sretni što su upravo s djelovanjem te ustanove zaokružili sustav podrške za žrtve obiteljskog nasilja na području Krapinsko-zagorske županije.
- U sklopu djelovanja unazad pet godina kroz dom je prošlo 95 osoba, što ženskog, što muškog spola, djece, a ono što valja napomenuti da je naš dom za žrtve obiteljskog nasilja namijenjen osobama oba spola i još jedna jako važna informacija je to je da su sve usluge besplatne. Dom za žrtve obiteljskog nasilja Novi početak predstavlja mjesto gdje se mogu žrtve skloniti u onom najtežem i najgorem trenutku u svom osobnom životu – pojasnila je Petek.
Kad govorimo o obiteljskom nasilju na području Krapinsko-zagorske županije u 2025. godini prekršajna dijela na štetu obitelji i djece i mladih obitelji dogodila su se u 264 slučaja, što je za 21% manje od godine prije.
- Međutim, dogodilo se 449 kaznenih dijela, što je 25% više u odnosu na godinu prije. U tih 449 kaznenih dijela na štetu djece, mladih i obitelji, dogodilo se 107 kaznena dijela nasilja u obitelji i moram podsjetiti da se dogodilo jedno teško ubojstvo ženske osobe u protekloj godini. To zapravo samo govori koliko je važno imati jedan razvijen sustav podrške, jedan razvijen sustav edukacije, informiranja, senzibiliziranja javnosti u cijeloj županiji, u kojem su akteri odgojno obrazovne institucije, zdravstvene institucije, udruge, organizacije civilnog društva, ali i u kojem ima jednu veliku ulogu, upravo naš Dom za žrtve obiteljskog nasilja Novi početak, koji osim što predstavlja sklonište i sigurnu kuću za žrtve obiteljskog nasilja, u svom djelokrugu rada ima i jako puno upravo takvih aktivnosti, preventivnih aktivnosti u zajednici, aktivnosti informiranja, senzibiliziranja i edukacije – naglasila je zamjenica župana.
Župan Željko Kolar, također je govorio koliko je važna ova tema jer su u pitanju žene, njihova djeca i to je posao koji nema radno vrijeme, to je posao koji nosite doma i posao koji od vas traži stopostotan angažman, 24 sata dnevno.
- Druga stvar koja je izuzetno kompleksna, to su djece. Ima djece različite dobi, treba osigurati privremeni smještaj u vrtiću, osigurati privremen boravak u osnovnoj školi, u srednjoj školi, ovisno o starosti djeteta i to zahtjeva vrlo veliku koordinaciju između naših ravnateljica i ravnatelja, a isto tako s našim načelnicama, načelnicima, odnosno gradonačelnicom i gradonačelnicima s obzirom na područja s kojih dolaze djeca. Vidi se koliko su to teške sudbine, imamo podatak da smo imali osobu i iz Dubrovačko-neretvanske županije u našem domu. To dovoljno govori o kompleksnosti čitavog sustava i koja je to morala biti nevolja da se žena odvaži prijaviti nasilje u obitelji i sa sasvim drugog dijela Republike Hrvatske dođe u sigurnu kuću na području naše županije – rekao je Kolar.
Spomenuo je koliko su važne i preventivne aktivnosti i akcija "I tebe se tiče", preko koje smo slali snažne poruke i prošli s njima sve naše općine i gradove.
- Ta kampanja je trajala dvije godine i vjerujem da smo tu osvijestili jedan dio naših sugrađanki i sugrađana s jedne strane, a s druge strane tu je i potpisivanje Europske deklaracije kao 'Županija sigurno mjesto za žene'. Jednostavno smo definirali naš jasan i nedvojbeni stav oko svake vrste nasilja i ono što čitavo vrijeme govorim da institucije moraju raditi svoj posao, da treba dobro sagledati težinu dijela i da ga adekvatno tome treba i sankcionirati. Ako ćemo to raditi, onda će se i žrtve lakše odlučiti da prijave nasilje, jer nikako nije lagano uzeti kofer, djecu pod ruku i otići u sigurnu kuću i srušiti zapravo čitav svijet u nekoliko minuta. Ljude treba osvijestiti da nasilje nije prihvatljivo i da nasilnike treba izolirati, dati im jasno do znanja da nisu prihvatljivi i da nisu dobro došli u naše društvo – završio je župan Kolar.
ibelošević/vzaktualno.hr
