Hrvatska izdvaja 46,9 posto BDP-a za raznovrsne potrebe građana, o kojima brinu državne institucije, pokazuje istraživanje Eurostata o državnoj potrošnji u pojedinim članicama Europske unije. Iako su ukupni državni rashodi, klasificirani u 10 kategorija, u Hrvatskoj čak nešto manji od prosjeka zemalja članica koji iznosi 47,2 posto, problem je u raspodjeli državnog novca, piše Tportal.
Aktualna analiza Eurostata otkriva da je Hrvatska, uz Grčku i Cipar, rekorder u troškovima državne birokracije. Za 'opće javne usluge', koje obuhvaćaju rashode za izvršna i zakonodavna tijela središnje i lokalne vlasti, izdvajamo čak 9,1 posto BDP-a. Dok s jedne strane prednjačimo s izdacima za birokraciju, istovremeno zaostajemo u izdvajanjima za socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo. Za socijalnu zaštitu, koja pokriva mirovine, pomoć za osobe s invalidnošću, socijalne naknade, naknade za nezaposlene, dječji doplatak i sl., trošimo 15,1 posto BDP-a, a Europska unija za te namjene u prosjeku izdvaja 19,2 posto BDP-a. Pritom osobito kaskamo u izdvajanjima za mirovine i nezaposlene. Unatoč visokoj stopi nezaposlenosti, za naknade za nezaposlene izdvajamo svega 0,5 posto BDP-a, što je šest puta manje od prosjeka EU-a. S druge strane u samom smo vrhu po izdvajanjima za bolovanja i invalidske naknade.
Usprkos velikom deficitu, troškovi zdravstva (6,6 posto BDP-a) su nam ispod prosjeka EU-a (7,2 posto BDP-a). Pritom opet zabrinjava raspodjela troškova. Naime, za lijekove i medicinsku opremu trošimo 40 posto iznad prosjeka EU-a, dok za ambulantne usluge i preventivnu zdravstvenu zaštitu izdvajamo gotovo tri puta manje od prosjeka.
Previše trošimo na birokraciju, premalo na zdravstvo
