U četvrtak, 7. listopada 2021. godine, u sportskoj dvorani Srednje škole Krapina u Krapini održana je 3. sjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije na čijem se dnevnom redu našlo 18 točaka. Svakako je za naglasiti kako je prihvaćen Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Županije za 2021. godinu.
Vezano uz aktualni sat prije samih točaka dnevnog reda, vijećnik iz redova HDZ-a Zoran Gregurović osvrnuo se na izmjenu poslovnika kojim je prošle godine utvrđeno da se dva dan prije treba prijaviti za aktualni sat.
-Mi smo se prekjučer javili, nakon čega nam je rečeno da mora biti 48 sati prije, a ja to u Poslovniku nisam našao. Tražio sam vjerodostojno tumačenje odbora za status za sljedeću sjednicu. Hoćemo znati što ta dva dana znače, mislim da to nije dobro - kazao je Gregurović.
Promatrajući polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna, u prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su ukupni prihodi i primici od 105.839.637,04 kuna dok su rashodi i izdaci, u prvih šest mjeseci 2021. godine ostvareni u iznosu od 98.927.431,80 kuna. Obzirom na realizaciju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, u prvoj polovici 2021. godine Županija je ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6.912.205,24 kuna.
Kako ističe župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar brojke na prvi pogled daju privid stabilnosti, „ ispalo bi da mi sjajno stojimo”, kaže, no naglašava kako to nije slučaj!
-Kada pogledate polugodišnje izvješće proračuna ispalo bi da mi sjajno stojimo. To je 6 milijuna kuna viška i onda još prijenos na dobit od 6,9 milijuna kuna od prošle godine. Na prvi pogled, rekao bih da sjajno stojimo, no nažalost to nije tako iz razloga što ove godine moramo vratiti 7 milijuna poreza na dohodak koji je za mlađe osobe od 25 do 30 godina za što je naplata išla u drugoj polovici godine. Naplate nekih računa, kao što je na primjer naplata sportske dvorane u Zlatar Bistrici i tako dalje, došle su nakon 30. lipnja. Mi jesmo likvidni, momentalno na računu imamo preko 4 milijuna kuna vlastitih sredstava i preko 24 milijuna kuna ukupnih sredstava – rekao je župan Kolar.
Dodaje kako prvotni plan za povlačenjem 2 milijuna kuna koji su potrošeni na sanaciju osnovnih škola od potresa, nije uspio pa se nada da to neće biti slučaj i ove godine.
- Nema nikakvih mogućnosti da nadoknadimo skoro 4 milijuna kuna koje smo uložili u školske objekte, a da smo ih sanirali od drugog potresa 29. prosinca. Zbog ne plaćanja HZZO-a našim ljekarnama, naš dug iznosi 10,8 milijuna kuna i mi zbog likvidnosti ljekarni nismo uspjeli povući planirana sredstva dobiti. Mi i dalje s 2,7 milijuna kuna financiramo punktove hitnih timova T1 u Klanjcu i Konjščini. Počeli smo s projektom rušenja Srednje škole u Zaboku i u projektiranju smo nove Sigurne kuće – poručio je župan Kolar.
Zbog novog načina izrade proračuna i velikog broja pripremljenih projekata Krapinsko – zagorske županije, a ograničenih fiskalnih kapaciteta, biti će vrlo izazovno rukovoditi sa županijom u naredne tri i pol godine, kako je rekao i sam župan.
Naglašavamo kako je u Krapinsko – zagorskoj županiji došlo do promjena u segmentu stipendija. Podsjetimo, Krapinsko – zagorska županija dodjeljuje stipendije po socijalnom kriteriju, kriteriju izvrsnosti i kriteriju deficitarnih zanimanja.
- Sada ćemo, što se tiče socijalnog kriterija i kriterija izvrsnosti još samo dodatno izglancati taj dio pravilnika gdje će još više do izražaja doći sama izvrsnost pojedinih učenika i učenica koji se javljaju na te natječaje, odnosno da socijalni kriterij bude još dominantniji u ovom drugom dijelu. Mislim da smo sigurno napravili iskorak. Preko 1,3 milijuna kuna godišnje izdvajamo za stipendije i danas ćemo krenuti u postupak dodjela stipendija – poručio je Kolar.
Vezano uz izvještaj o radu Piškornice d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske Zoran Gregurović, vijećnik iz redova HDZ-a javio se u raspravu.
- Problem otpada je problem koji imamo svi mi koji smo na čelu lokalne samouprave koji imaju komunalna društva. Od kad sam vijećnik u Županijskoj skupštini, osam godina sam gradonačelnik, još se tada govorili o Piškornici, a još nije došlo do realizacije. Nije me zanimao toliko izvještaj o radu već kada će Regionalni centar proraditi. Moramo biti svjesni da su neka odlagališta zatvorena, da se uredbom taj otpad odvozi na druga odlagališta, da i ta druga odlagališta imaju određene kapacitete koji će se s vremenom popuniti. Piškornica svoj problem rješava smanjenjem godišnjih kapaciteta za prijem miješanog komunalnog otpada. Negdje taj komunalni otpad treba ići i tu nastaje problem. Najranije, 2025. godine bi Piškornica mogla proraditi i smatram da je to vrlo optimistično. Kud sa otpadom? - pita se vijećnik Gregurović.
-Mi imamo kapacitete na našem Gorjaku za naše područje za sljedećih nekoliko godina, no ako ćemo morati preuzimati otpad kako nam je uredbom i navođeno, ti kapaciteti će se vrlo brzo popuniti. Na taj problem nitko nema rješenje. Ne možemo kriviti onu ili ovu Vladu, kako se mijenjaju ministri tako se mijenjaju i pogledi. To je trebalo napraviti puno prije, jer sada će u problemu biti jedinice lokalne samouprave, lokalna komunalna poduzeća i građani - kazao je Gregurović.
Mladen Ružina, direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica vijećniku Greguroviću je odgovorio kako Piškornica nije ključ svih problema, a ni ključ svih rješenja.
-Gradite sortirnice, gradite kompostane, trudite se reciklirati što više otpada jer Piškornica nije projektirana da prihvati sav otpad koji danas postoji na razini KZŽ i ostalih triju uključenih u projekt - dodao je Ružina.
Vezano uz pitanje otpada župan Kolar kazao je kako je za nove vijećnice i vijećnike napravljena prezentacija kako bi mogli vidjeti što se sve događalo.
-Prije 3,5 godine sam shvatio da mi taj problem nećemo riješiti ako se predsjednik Vlade ne uključi - izjavio je Kolar.
-Mi smo čak u jednom trenutku imali ministra koji je radio kontra sporazumima koje je Vlada RH potpisala s Europskom komisijom. Uz sve probleme koji jesu, ipak smo došli do toga da bi mogli imati izvođača radova, imamo zatvorenu financijsku konstrukciju i mi ćemo krajem 2024. ili u prvoj polovici 2025. otvoriti Centar za gospodarenje otpadom - dodao je župan.
-Nas 4 župana i načelnik Koprivničkog Ivanca ćemo poslati jedno pismo ministru ili direktoru Fonda u kojem ćemo upravo upozoriti na ovu priču o kojoj svi pričaju. S time da imamo još jedan projekt, a to je pretovarna stanica u Zaboku koju isto tako treba izgraditi da bi se nakon toga sav otpad koji ćemo skupljati s područja KZŽ mogao transportirati u Koprivnički Ivanec - završio je župan Kolar.
mcarzavec/vzaktualno.hr
