Prije točno 80 godina, žene u tadašnjoj Jugoslaviji ostvarile su pravo glasa, koje su iste godine i iskoristile na izborima. Taj važan trenutak bio je rezultat dugotrajne i teške borbe žena diljem svijeta, a već godinu dana poslije, šest žena izabrano je u Narodni sabor Republike Hrvatske, čime su Hrvatice prvi put u povijesti postale dio državnih institucija i političkog života.
U starom proglasu usmjerenom protiv ženskog prava glasa objašnjavalo se zašto žene ne bi trebale glasati: „Jer 90 % žena to ne želi niti ih to zanima, jer je 80 % biračica u braku pa će njihov glas samo poništiti ili udvostručiti glas muževa, a nije mudro riskirati dobro koje imamo zbog mogućih loših posljedica.” U prijevodu, pozivalo se žene da glasaju protiv vlastitog prava glasa.
U tom proglasu također stoji: „Kućanice! Čist dom i uredna kuća čine našu djecu sretnijom i zdravijom od bilo kojeg zakona. Fleke na tkanini možete očistiti alkoholom, ali ne postoji način da se očisti mrlja na ugledu koja nastaje zbog ljutite političke kampanje.“
Tijekom 19. stoljeća na Zapadu se počela širiti ideja da žene trebaju imati pravo sudjelovanja u političkim odlukama, no ta je ideja nailazila na protivljenje i s lijevog i s desnog političkog krila, često se smatrajući opasnom ili neprihvatljivom.
Postojale su brojne netočne tvrdnje – od toga da muškarci i žene nisu jednaki još od vremena Eve koja je pojela jabuku, preko uvjerenja da žene zapravo i ne žele glasati, već bi im samo bilo zanimljivo, do tvrdnji da bi političko sudjelovanje štetilo njihovom zdravlju ili da bi ih udaljilo od obitelji i kućanskih poslova. Također su tvrdili da žene ionako već imaju sve što im treba i da bi pravo glasa samo uništilo ono što su im muškarci dali, prenosi zadovoljna.hr.
Iako je pravo glasa za žene u Jugoslaviji formalno priznato već 1941. u nekim dokumentima Vrhovnog štaba NOP-a, stvarno je zaživjelo tek 1945. godine, iste godine kada je ukinuta monarhija i proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Tada su žene aktivno počele sudjelovati u politici, a u Narodni sabor Republike Hrvatske ušlo je šest zastupnica.
Također, 1945. godine pravo glasa za žene uvedeno je i u Francuskoj, Italiji i Japanu, dok su druge zemlje poput Portugala, Argentine, Belgije i Grčke to pravo priznale tek tijekom sljedećeg desetljeća. Iako je od 19. stoljeća ideja o ženskom političkom sudjelovanju rasla na Zapadu, naišla je na žestoke kritike s različitih političkih strana.
Žene nisu pravo glasa dobile na dar – one su se za njega izborile. Suprotno tvrdnjama onih koji kažu da žene uništavaju „sve što su im muškarci dali“, prava koja danas uživamo nisu došla sama od sebe niti su nam ih muškarci velikodušno poklonili.
Naše bake i prabake izborile su ta prava svojim neprekidnim trudom, suočavajući se s osudama, ismijavanjem, pritiscima i čak prijetnjama po život, kako bismo mi danas mogle uživati u ovim slobodama i pravima.
Foto: arhiva
vzaktulano.hr/zadovoljna.hr
