Prema podacima Ministarstva zdravstva, Hrvatska se nalazi među vodećim zemljama u svijetu po broju transplantacija organa na milijun stanovnika, a po broju transplantacija jetre nalazi se na petom mjestu.
U prosincu 2023. godine svečano je obilježeno 25 godina od prve transplantacije jetre u Hrvatskoj, obavljene u Kliničkoj bolnici Merkur, čiji je transplantacijski tim predvodio primarijus Branislav Kocman, dr. med., uži specijalist abdominalne kirurgije, rodom iz Varaždina. Zanimljivo je i da, osim što je presadio prvu, prim. Kocman je 2015. godine presadio i 1000. jetru u Hrvatskoj.
Povodom velike obljetnice prim. Kocman osvrnuo se na proteklih 25 godina rada, objasnio kako je izgledao početak transplantacija i kako to izgleda danas.
Nema improvizacije
– Kao tim, sudjelovali smo od početka u svim transplantacijama, ne samo zbog toga da svi vježbamo, nego da cijeli tim bude u tome. Naše pristupanje Eurotransportu dalo nam je jako veliki zamah u razvoju transplantacijske medicine i ušli smo u područje u kojem nema improvizacije, točno se sve zna. U roku od svega par godina skočili smo na prvo mjesto – rekao je prim. Kocman koji je prvu transplantaciju vodio s dr. Leonardom Patrljom.
Kako kaže, svaki početak je nešto što se pamti, a onda se počne raditi i druga vrsta transplantacije, primjerice ona sa živih donora.
– To je postupak koji traje cijeli dan i vrlo je kompleksan. Imate donora kojem uzmete 65 posto jetre i on mora nakon toga biti zdrav čovjek. Dakle, ne samo da morate imati sreće, već i puno znanja. U konačnici, kada čovjek o svemu tome razmišlja, pogleda statistike i malo unazad, vidi da je u nekim situacijama bilo i dosta sreće jer ipak ne možeš sve znati. I ovo što naši kolege također rade, posljednja je bila multivisceralna transplantacija (višestruka transplantacija organa, npr. jetre, gušterače i tankog crijeva), sve je to na dobrim temeljima koje smo mi postavili kroz ovih 25 godina – ispričao je primarijus i dodao da je riječ o vrlo kompleksnoj organizaciji i zahvatu te da je početak operacije sam po sebi vrlo stresan jer postoji puno stvari za koje se ne zna kako će ići, postoje sitnice koje mogu bitno promijeniti situaciju.
Cijeli proces prve transplantacije trajao je 24 sata
No tijekom gotovo dvije tisuće transplantacija jetri i drugih organa u kojima je sudjelovao inicijalni tim, liječnici Kocman i Patrlj educirali su kolege o transplantaciji bubrega, a zatim i o transplantaciji gušterače. Prisjetio se potom kako je izgledala prva transplantacija i koliko dugo je trajala.
– Mogu reći da smo bili inicijalni u svemu, a sada nam je to već postala rutina. Usporedimo li vremena kada smo radili prvu transplantaciju, a da ne govorim kakve smo probleme imali usput... Dobili smo jetru i išli smo avionom po nju, a kada smo se trebali vratiti, bilo je nevrijeme nad Velebitom. Nadalje, neki saniteti nisu imali ni grijanje, a bila je snježna mećava. Putovali smo do Zagreba oko šest sati, pa smo se probijali kroz prometni krkljanac, nakon čega smo konačno krenuli s transplantacijom koja je bila zahtjevna. Cijeli je taj postupak trajao 24 sata i toliko praktički nismo spavali – ispričao je i dodao da sada postoje timovi za eksplantaciju, odnosno vađenje tkiva ili organa iz žive ili netom umrle osobe koji će biti usađeni, odnosno implantirani drugoj osobi.
– Sam operacijski dio traje dva, tri sata, sjednemo u kombi koji sad ima klimu, odnosno grijanje i dovezemo se do Zagreba, a tu je manje-više rutinski posao. Budući da imam puno toga u rukama, ja mogu napraviti jednu transplantaciju za dva do tri sata – kazao je primarijus Kocman i za kraj poručio:
– Ima poslovica koja kaže: „Ako cijeli život radiš posao koji voliš, onda ništa ne radiš, u biti se zabavljaš.”
Dodajmo da su, prema pisanju portala Plivazdravlje, od prve transplantacije 1998. godine do početka prosinca 2023. u Kliničkoj bolnici Merkur ukupno transplantirane 1772 jetre, 930 bubrega i 150 gušterača.
foto: ilustracija
mlpetrinjak/vzaktualno.hr