Svjedoci smo izrazito nepovoljnog i vrućeg vremena koje ostavlja posljedice ne samo na ljude, već i na plodove ljudskog rada. Ovo ljeto donijelo je ogromne štete na slavonskim poljima, a najteže su stradali kukuruz, suncokret, soja i šećerna repa, piše N1.
Žetva suncokreta počela je sredinom kolovoza, prvenstveno da se spasi što je moguće više. U berbu kukuruza krenulo se mjesec dana ranije nego što je uobičajeno.
Mato Brlošić, ratar iz Piškorevaca kod Đakova i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, izjavio je da, gledajući u cjelini, ovogodišnja suša nije bila ekstremna kao pretprošle godine. Oborina je bilo, ali su bile neravnomjerne, a najveći problem poljoprivrednika u Slavoniji su dugotrajne ekstremno visoke temperature.
Rekao je da su već duže od 30 dana temperature oko 35 stupnjeva, a išle su i do 40. Situacija kakvu ove godine imaju s kukuruzom je nezabilježena. Kukuruz koji se vrši je s 10 do 12 posto vlage zrna (kad je ispod 15 posto zrno se smatra suhim), a to nikada nije bilo. Brlošić tvrdi da je suša doslovno sve poharala, piše N1.
Zbog izuzetno visokih temperatura i ledotuče, proljetne kulture poput kukuruza, suncokreta, soje, a naročito šećerne repe, pretrpjele su velike štete. Gubici na usjevima variraju od 30% do čak 100%, dok je prosječno smanjenje prinosa oko 50%.
U prvoj polovici godine sve je izgledalo obećavajuće za poljoprivrednike u Slavoniji, ali od sredine srpnja situacija se drastično pogoršala s dolaskom ekstremnih vrućina. Stanje je toliko ozbiljno da Slavonija, prema riječima poljoprivrednika Brlošića, izgleda kao da bi mogla gorjeti poput Dalmacije. Iako je kiše bilo, njezina raspodjela bila je neujednačena, što je dodatno pogoršalo situaciju. Na nekim lokacijama padne 100 litara kiše po četvornom metru, dok u obližnjim selima ne padne ni kap, što je vidljivo u primjeru Brlošićeva sela, gdje kiša nije pala već dva mjeseca, piše N1.
Očekivana kiša ovog tjedna više neće pomoći usjevima, ali mogla bi olakšati pripremu tla za nove kulture. Brlošić ističe da bi za početak obrade poljoprivrednog zemljišta bilo potrebno minimalno 100 litara kiše po četvornom metru.
Poljoprivrednici se suočavaju s izazovima prilagodbe na promjene prirodnih ciklusa. Premda bi promjena načina obrade zemljišta mogla pomoći, to bi zahtijevalo posebnu mehanizaciju i dodatne troškove, što nije uvijek moguće bez podrške. Brlošić vjeruje da bi genetika mogla biti ključna u ovoj situaciji, jer neki hibridi bilježe manje gubitke prinosa u sušnim uvjetima. Međutim, problem ostaje nepredvidljivost vremenskih uvjeta, zbog čega je teško unaprijed odlučiti koji hibridi će najbolje uspjeti.
FOTO: arhiva
vzaktualno.hr
