Na hrvatskim je prometnicama prošle godine poginula 331 osoba. Uz brzinu, ovoj su brojci svakako pridonijeli alkohol i korištenje mobitela, ali i loša prometna infrastruktura.
Georg-Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu za Dnevnik.hr je istaknuo:
- Mi smo država članica EU-a koja je izgradila najveću mrežu autocesta, koje su zasigurno i najsigurnije ceste, a još uvijek nam se dešavaju prometne nesreće u kojima nam na žalost zbog nekakvih objekata koji se nalaze uz zaštitni profil cesta smrtno stradavaju ljudi.
Četiri ubojice na našim prometnicama i dalje su neprilagođena brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i distrakcija, odnosno svi oblici korištenja telefona u automobilu. Procjenjuje se da je rizik od nastanka prometne nesreće pet puta veći ako razgovaramo na mobitel, a ako šaljemo poruku, rizik je povećan 18 puta. Odgovaranje na poruku, čak i sa samo dvije riječi u njoj, može biti smrtonosno.
Do 2020. godine broj smrtno stradalih na našim cestama trebao bi biti 213. Broj koji ćemo nažalost teško dostići, a prometni stručnjak Marko Šoštarić objašnjava:
- Možemo tu brojku na neki način smanjiti: na nastanak svake prometne nesreće, pa i one s najtežim posljedicama, utjecaj imaju tri čimbenika - vozilo, čovjek i cesta. U Hrvatskoj najviše možemo utjecati na čovjeka i na cestu, vozilom se bavi autoindustrija. Na čovjeka možemo utjecati edukacijom, kako u autoškolama, tako i tijekom cijelog vozačkog vijeka, a na infrastrukturu možemo utjecati na način da projektiramo, gradimo, održavamo ceste koje praštaju greške vozača, odnosno da ako vozač i napravi neku pogrešku, cesta učini sve da ne dođe do prometne nesreće, ili ako do nje dođe, da posljedice budu što je moguće manje.
Kreće se s analizom stanja cesta
EU je uvela Direktivu o sigurnosti cestovne infrastrukture, koja nalaže da se cesta mora revidirati s aspekta sigurnosti prometa u cijelom svom životnom ciklusu, od prvog plana pa sve do kraja eksploatacijskog ciklusa te ceste. To pregledavaju specijalizirani revizori cestovne sigurnosti, a tu je Direktivu Hrvatska uvela tijekom 2017. i ove godine revizori kreću s analizom takvih cesta. Njihov je zadatak da uoče opasno mjesto na cesti prije nego se na njemu dogodi prometna nesreća te da daju prijedloge za njihovu sanaciju i na taj način da se smanji broj prometnih nesreća i težina njihovih posljedica.
- Investicija u cestovnu infrastrukturu može uvijek biti isplativa i mislim da bi se trebalo naći novca da se uloži u sigurnost cestovne infrastrukture. Postoje i mjere koje nisu preskupe, a mogu dati značajni učinak, pogotovo ako se smanji broj nesreća s teško stradalima ili poginulima - kazao je Šoštarić.
www.vzaktualno.hr/dnevnik.hr
