Prvi krug izbora za predsjednika RH gotovo će se sigurno održati 22. prosinca, tri dana uoči Božića, što znači da bi drugi krug bio 5. siječnja, doznao je Večernji.hr iz izvora u HDZ-u, koji napominju da su drugi datumi mogući samo u slučaju izvanrednih događaja. No, formalnu odluku o izborima donosi Vlada, koja ih mora raspisati najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Ove zakonske i ustavne odredbe Vladi omogućuju raspisivanje izbora na čak pet mogućih datuma između 19. prosinca i 19. siječnja. S obzirom na to da se izbori uvijek održavaju nedjeljom, mogući izborni dani bili bi 22. i 29. prosinca te 5., 12. i 19. siječnja. U HDZ-u su se, dakle, odlučili za najraniji mogući datum, no iz HDZ-a tvrde da u tome nije bilo neke posebne kalkulacije, odnosno kako nisu razmišljali o tome koji bi od mogućih datuma bio povoljniji za njihovu kandidatkinju.
- Datumi su bitni. Nema tu nikakve intrige ni nekog posebnog razloga zašto smo se odlučili baš za 22. prosinca. I raniji predsjednički izbori bili su krajem prosinca, a s obzirom na ustavne rokove, nema smisla kalkulirati s datumima u siječnju i raspisivati izbore u zadnji čas – rekao je za Večernji.hr visokopozicionirani član HDZ-a, uključen u kampanju Kolinde Grabar-Kitarović.
A kalkulacije vezane uz najpovoljniji datum izbora mogle bi se vezati uz činjenicu da njihov prvi krug pada o Božiću, kada je najviše birača u Hrvatskoj, dok drugi krug pada u siječnju, u vrijeme školskih praznika, kada su mnogi na skijanju. Analitičar Žarko Puhovski smatra da ta činjenica nije bez utjecaja na mogući ishod izbora i uvjeren je da je izostanak dijela birača zbog zimskih praznika na izborima 2015. godine negativno utjecao na rezultat bivšeg predsjednika Ive Josipovića.
- Da nije bilo skijanja i snježnog nevremena, Josipović bi možda i dobio te izbore – kaže Puhovski. Napominje i da su birači koji su tada nedostajali Josipoviću oni koji bi sada u drugom krugu trebali “podebljati” šanse Zorana Milanovića, ako se ostvare prognoze po kojima je njegov ulazak u drugi krug izvjestan. Bitka za potpise A da bi se prvi krug predsjedničkih izbora održao 22. prosinca, Vlada mora najkasnije u petak 22. studenoga donijeti odluku o raspisivanju izbora. Objavom te odluke u Narodnim novinama počinju teći izborni rokovi, tijekom kojih svi potencijalni predsjednički kandidati, a ovoga puta ih je čak 15, moraju prikupiti 10.000 potpisa birača da bi im kandidatura postala valjana. Za prikupljanje potpisa imaju 12 dana, a taj bi rok, odluči li Vlada izbore raspisati zadnjeg dana kada je to moguće, završio u srijedu, 4. prosinca. Prikupljanje potpisa relativno je jednostavno kandidatima iza kojih stoje političke stranke sa snažnom infrastrukturom, no ostalima bi to mogao biti itekakav problem, s obzirom na to da jedan birač može potpisati samo jednu kandidaturu, piše Večernji.hr.
Iako i oni bez stranačke infrastrukture samouvjereno izjavljuju da će uspjeti prikupiti potrebne potpise, dio ih itekako nestrpljivo iščekuje da Vlada donese odluku o izborima i da im što prije omogući da krenu u ovaj zahtjevan posao. Dio kandidata pritom je bio potpuno nesvjestan činjenice da za prikupljanje potpisa trebaju i formalnu odluku Vlade i poseban obrazac koji će propisati Državno izborno povjerenstvo. Po potpise će i starleta Ava Karabatić, koja je još prije dva tjedna najavila da će krenuti u prikupljanje potpisa na posebnom skupu koji je za tu prigodu namjeravala organizirati u jednom zagrebačkom klubu. Ova je kandidatkinja zamislila da će biračima tom prigodom ponuditi i da se s njom slikaju, no nakon upozorenja da joj DIP neće priznati potpise prikupljene prije početka formalnih izbornih rokova, odustala je od najavljenog skupa. Po isteku roka za prikupljanje potpisa, DIP ima 48 sati kako bi utvrdio listu onih koji su uspjeli ispuniti ovaj uvjet, čime oni i formalno postaju predsjednički kandidati i ulaze u izbornu kampanju.
vzaktualno.hr/večernji.hr
