U Županijskoj palači u Varaždinu održana je radionica pod nazivom „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama“, u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“.
Projekt se financira sredstvima Prijelaznog instrumenta tehničke pomoći EU, traje od svibnja 2016. do studenoga 2017. godine, a u korist MZOE provodi ga tvrtka Eptisa Adria d.o.o. Osim provedbe klimatskog modeliranja i izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama s Akcijskim planom, svrha projekta je osvješćivanje i edukacija stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama, njihovom utjecaju, ranjivosti pojedinih sektora te mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama.
Prisutne je na početku pozdravila pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Ivana Dukši istaknuvši kako je posebno ponosna na to što je upravo Varaždinska županija odabrana za domaćina radionice jer svojim specifičnostima i karakteristikama u kontekstu prilagodbe klimatskim promjena itekako ima što za pokazati i primijeniti.
– Promjena klime je dugotrajan i globalan proces koji se već odvija, pa je krajnje vrijeme da se počne ne samo govoriti o njemu, već i poduzimati mjere vezane za prilagodbu klimatskim promjenama. Upravo zbog posljedica klimatskih promjena koje će se različito očitovati kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini, gospodarskom sektoru, prirodi i okolišu općenito, potrebno je aktivno uključiti sve dionike u javnim vlastima, zainteresiranu javnost, privatni sektor, akademsku zajednicu te nevladine udruge. Stoga ova radionica i jest početak jednog aktivnijeg načina uključivanja neizostavnih dionika kako bi se kroz primjere u praksi vezano za specifičnosti sektora ukazalo na utjecaj, ranjivost i posljedice klimatskih promjena ali i mjere prilagodbe u lokalnim uvjetima – rekla je Dukši te poželjela svima kroz izuzetno zanimljiv program radionice jedno interaktivno sudjelovanje s obzirom na to da svi u interesu imaju isti cilj, a to je “Prilagodba klimatskim promjenama“ u lokalnoj sredini.
Voditelj projektne skupine na projektu Strategija prilagodbe klimatskim promjenama dr.sc. Vladimir Kalinski u svom obraćanju istaknuo je kako se radi o nacionalnom projektu, koji je namijenjen zapravo cijeloj državi jer se donosi Strategija koja će se trebati primjenjivati na lokalnoj ali i na regionalnoj razini u slijedećim desetljećima koja dolaze.
– Znanost nam govori da svaka meteorološka promjena vremena, pa makar i na dulje vremensko razdoblje, ne predstavlja nužno klimatsku promjenu. No, pouzdano znamo da klimatski parametri variraju iz godine u godinu, tako da je za pouzdanu procjenu klimatskih trendova važno analizirati podatke iz što duljih vremenskih razdoblja, tridesetak godina i više. Postojeći klimatološki podaci dostupni od našeg Državnog hidrometeorološkog zavoda, pokazuju da je tijekom 20. stoljeća, u većini regija u Hrvatskoj došlo do smanjenja padalina i porasta temperature u gotovo svakom godišnjem dobu. Klimatsko modeliranje doseglo je dovoljnu razinu povjerenja da se projekcije promjena temperatura i uzoraka oborina (između ostalih podataka) u budućnosti, širom svijeta i za Hrvatsku, trebaju razmatrati sa zasluženom pozornošću, zajedno s povećanjem učestalosti i štetnosti ekstremnih vremenskih događaja. Klimatske promjene već dulje vrijeme utječu i na ranjivost pojedinih sektora (uključujući turizam, ribarstvo, poljoprivredu i dr.). Porast temperature može dovesti do pomaka u trajanju turističke sezone. Uz to, opasnost po ljudsko zdravlje može porasti uslijed porasta rizika od kardiovaskularnih bolesti i toplinskih udara. Očekuje se i povećanje učestalosti alergijskih reakcija i bolesti koje prenose komarci, ptice i drugi organizmi, a sve to može doprinijeti smanjenju privlačnosti Hrvatske kao turističke destinacije. Ako uzmemo npr. sektor poljoprivrede vidimo da je došlo do velikih problema zbog nedostatka organskih tvari u tlu, a zbog kojih se smanjuje vlažnost i sposobnost tla za primanjem vode. Zbog nekakvih ekstremnih vremenskih prilika čija se učestalost očekuje i jačina da se povećavaju u budućnosti, zbog njih će se uzrokovat veća mogućnost poplava jer tla ne mogu primit te količine vode, a s druge strane naravno plodnost tla se smanjuje, pa se povećava i erozija tla i slično. U sektoru energetike to je očigledno, jer Republika Hrvatska ima veliki postotak energije koji dolazi s hidroelektrana, a ta nestabilnost u dotoku oborina utječe i na proizvodnju u hidrocentralama. Klimatski modeli koje smo radili do sada prikazuju da se neće na godišnjoj razini bitno mijenjati količina vode zbog oborina koje padnu, međutim ono što se sada mijenja jest učestalost i količina tih oborina. Znači prilikom dolaska nekakvih olujnih nevremena u kojima padne velika količina vode, ta količina vode zapravo je problem iz više aspekata. Prvo treba se kanalizirat da se spriječi mogućnost poplave, a drugo, takav dotok oborina nije dobar ni za hidrocentrale – objasnio je Vladimir Kalinski dodavši kako je MZOE za potrebe nacionalnog projekta Strategija prilagodbe klimatskim promjenama osigurao i nabavu superračunala vrijednog više od pola milijuna eura, a na kojem se vrši klimatsko modeliranje projekcija klime u budućnosti za potrebe izrade Strategije prilagodbe za RH.
Također je napomenuo kako je superračunalo nazvano „VELEbit“, fizički smješteno u Sveučilišnom računalnom centru Sveučilišta u Zagrebu koje pruža i potrebnu tehničku potporu, a uspostavljena je i znanstveno-tehnička suradnja između DHMZ-a i MZOE kojom je projektni tim ojačan znanstveno-stručnim kapacitetima naše jedine državne institucije (i jedine uopće) koja se već dugo bavi problematikom klimatskog modeliranja na svjetskoj razini.
Predavanja su održali i dr.sc. Čedo Branković, dr.sc. Josip Rubinić, dr.sc. Igor Ljubenkov, dr.sc. Tomislav Karažija, dr.sc. Silvija Krajter Ostoić, Goranka Tropčić Zekan, dipl.ing. te mr.sc. Ana Pavičić Kaselj.
www.vzaktualno.hr
