U nepunih godinu dana, dug hrvatskih građana narastao je za više od milijarde kuna i do kraja studenoga prošle godine iznosio je 42,80 milijardi kuna, dok je krajem 2016. godine dug bio 41,16 milijardi. Ove je podatke objavila FINA koja je provela analizu na osnovu evidencije neizvršenih osnova za plaćanje, prenosi Poslovni.hr.
Blokiranih građana je bilo 322.783, što je ipak za nepunih pet tisuća manje nego krajem 2016. (tj. 327.176 građana). Očekivano je, s obzirom na veličinu, najviše blokiranih živjelo u Zagrebu - 62.316, iliti 7,89 posto od sveg stanovništva grada, s dugovanjima teškima 12,35 milijardi kuna. Udio građana s ovršenim računima u Zagrebu je, u odnosu na radno sposobno stanovništvo, 11,6 posto, no, u tom je ipak, s 14,10 posto, vodeća Koprivničko-križevačka županija, koju slijedi Sisačko-moslavačka županija. U Varaždinskoj je županiji blokirano 11.625 građana (6,61 posto), a njihov ukupni dug iznosi 1,32 milijarde kuna.
Križevci su izgubili neslavni primat grada s najviše blokiranih u objema kategorijama u državi. U odnosu na ukupnu populaciju, u blokadi je 11,23 posto građana, a prvo je Dugo Selo u Zagrebačkoj županiji s 11,33 posto. U Varaždinu su blokirana 3.533 građana, odnosno 7,53 posto u odnosu na ukupnu populaciju.
U najvećim regionalnim i gospodarskim središtima, kao što su Split, Rijeka i Osijek, te Zadar, broj građana s blokiranim računima varira od 6,72 do 7,01 posto u ukupnom broju. Prema Fini, mjeri li se prosječan iznos duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 359.000 kuna, slijede Benkovčani s 340.000 i Samoborci s dugom od 250.000 kuna.
www.vzaktualno.hr