Aktualno.hr - Čitaj, slušaj, gledaj!
  • Naslovna
  • Politika
  • Gospodarstvo
  • Sport
  • Događanja
  • Crna kronika
  • Hrvatska i svijet
  • PR članak
  • Lifestyle
  • Video
  • Arhiva
  • Home
  • Hrvatska i svijet
  • Rekordan rast bolovanja u Hrvatskoj – Krapina na vrhu crne ljestvice

Rekordan rast bolovanja u Hrvatskoj – Krapina na vrhu crne ljestvice

Hrvatska i svijet
14. prosinca 2025.
Jozica
606
Share
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin

Bolovanja u Hrvatskoj nastavljaju rasti i u ovoj godini, a sustav je pod sve većim pritiskom. Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) otkrivaju da je u prvih devet mjeseci dnevno s posla izostajalo gotovo 75.000 radnika, što je više nego prošle godine, kada je prosjek bio nešto iznad 70.000. Posebno zabrinjava činjenica da su dugotrajna bolovanja u stalnom porastu, a među područjima s najvećim brojem dugotrajno odsutnih radnika ističe se Krapina.

Prema podacima HZZO-a, radnici su u prvih devet mjeseci ove godine proveli ukupno 17,4 milijuna radnih dana na bolovanju, što je čak milijun dana više nego u istom razdoblju lani. Dugotrajna bolovanja, ona koja traju dulje od 42 dana, dosegnula su 9,5 milijuna dana. Brojka je to koja zabrinjava liječnike, poslodavce i ekonomske analitičare.

Među hrvatskim područjima najviše dugotrajnih bolovanja u ovoj godini, kako piše Net.hr zabilježeno je upravo na području Krapine, zatim na zagrebačkom području i u Rijeci. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se dubrovačko područje, gdje se isplaćuje najmanje naknada za bolovanje.

Stručnjaci upozoravaju da je glavni uzrok ovakvog rasta narušeno mentalno zdravlje. Sve više radnika suočava se s iscrpljenosti, stresom i narušenim odnosima na radnom mjestu, a mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja već nekoliko godina zaredom vodeći su razlog dugotrajnih bolovanja. Slijede onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.

Dodatni problem predstavlja činjenica da radnici često dugo čekaju ključne dijagnostičke preglede. Iako bi mnoge pretrage trebalo obaviti u nekoliko tjedana, stvarno čekanje može trajati dva do tri mjeseca, a pojedine dijagnostičke procedure i do godinu dana. Zbog toga se mnogi pacijenti ne vraćaju na posao sve dok ne obave cijeli niz pretraga pa bolovanja traju i duže nego što bi trebala.

Slično se događa i s vještačenjima za invalidsku mirovinu, koja bi po zakonu trebala biti dovršena u roku od 60 dana, no u praksi se odugovlače i do 12 mjeseci. Sve to pridonosi rastu ukupnog broja dana bolovanja te financijskom teretu sustava.

Rast bolovanja ima i jasnu financijsku posljedicu. U prvih devet mjeseci ove godine naknade za bolovanja iznosile su više od 191,3 milijuna eura, odnosno gotovo 20 posto više nego prošle godine. Dodatni rast troškova proizlazi iz povećanja minimalnih i maksimalnih naknada za vrijeme bolovanja koje je stupilo na snagu u kolovozu.

Prosječni mjesečni trošak naknada koje HZZO isplaćuje iznosi oko 20 milijuna eura, a samo u 2024. godini na bolovanja je potrošeno više od 220 milijuna eura.

Da su brojke posljedica i društvenog pritiska potvrđuju i reakcije radnika. Brojni zaposlenici na forumima i društvenim mrežama svjedoče da je odlazak na bolovanje u pojedinim tvrtkama stigmatiziran, dok se u drugima radnicima savjetuje da ostanu doma čim se pojave prvi simptomi bolesti kako bi se spriječila zaraza kolega.

Mnogi radnici ističu da si bolovanje jednostavno ne mogu priuštiti jer bi im plaća pala na minimalac, što je čest slučaj kod radnika koji dio plaće primaju kroz neoporezive dodatke. Drugi pak priznaju da godinama rade unatoč temperaturi, bolovima ili virozi, jer strahuju od pritiska poslodavca ili gubitka radnog mjesta.

S obzirom na rastući broj izostanaka, nedostatak radne snage i sve veći broj radnika koji se bore s mentalnim i fizičkim iscrpljenjem, stručnjaci upozoravaju da je problem bolovanja danas i zdravstveni i gospodarski te društveni izazov.

vzaktualno.hr/ HZZO

Jozica 1429 Posts   0 Comments

Prethodna Vijest

Loborska devenica 2025. još jednom pokazala zašto je jedna od najprepoznatljivijih zagorskih manifestacija
Događanja
2025-12-14

Sljedeća Vijest

Prvo međunarodno ocjenjivanje kvalitete meda u Varaždinskoj županiji: šampion OPG Pčelarstvo Mišković
Događanja
2025-12-14
Izdvojeno
Ludbreški lovci proslavili 80 godina rada i očuvanja prirode
Događanja
28. lipnja 2026.
Nikolina Pofuk Bajz
LEPOGLAVA Dodijeljeno gotovo 14 tisuća eura za dječji vrtić u Višnjici
Događanja
28. lipnja 2026.
Nikolina Pofuk Bajz
Utapanje je tihi događaj. Roditelji, upamtite: Djeca koja se igraju u vodi su glasna – čim utihnu, provjerite šutnju!
Hrvatska i svijet
28. lipnja 2026.
martina
U Brstecu održan 25. Kup DVD-a Brstec i drugo kolo Kupa VZVŽ za mladež i pomladak
Događanja
28. lipnja 2026.
Nikolina Pofuk Bajz
Video & fotogalerija
ONI SU PONOS VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 26 državnih prvaka primilo priznanja za izvrsnost
Fotogalerija
17. lipnja 2026.
Povijesni dan za varaždinsko zdravstvo: Otvorena najveća investicija u povijesti OBV-a vrijedna više od 45 milijuna eura – Centralni operacijski blok
Gospodarstvo
16. lipnja 2026.
Otvorena kupališna sezona, na Dravskom kotliću rekordnih 35 ekipa!
Fotogalerija
13. lipnja 2026.
Smotra vatrogasnih vozila i opreme na Kapucinskom trgu okupila varaždinske vatrogasce i građane
Fotogalerija
29. svibnja 2026.
Dan udruga Općine Sračinec okupio brojne posjetitelje u Parku Velika graba
Fotogalerija
25. svibnja 2026.
Aktualno.hr - Čitaj, slušaj, gledaj!

© 2025 Vox media d.o.o. – za marketing i komunikaciju

Impressum
Uvjeti i pravila korištenja | Izjava o privatnosti i sigurnosti podataka
Cjenik oglašavanja

  • Developed by Online-press ltd.

Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje iskustvo na našoj web stranici. Informacije o kolačićima koje koristimo ili opcije za isključivanje kolačića možete pronaći u Uvjeti i pravila korištenja i Izjava o privatnosti i sigurnosti podataka

Powered by  GDPR Cookie Compliance
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Neophodni kolačići

Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.

Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.