Pred zastupnicima Hrvatskog sabora našlo se i Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2017. godinu.
HDZ-ov zastupnik iz Varaždinske županije Anđelko Stričak uvodno je podsjetio da je problem razminiravanja posljedica brutalne agresije na osamostaljenu Republiku Hrvatsku 1991. godine te da je, nakon oslobođenja većeg dijela okupiranog područja 1995. godine, kroz vojno-redarstvene akcije „Bljesak“ i „Oluja“, te mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1998. godine, Hrvatsku čekala iznimna zadaća.
- Prema podacima kojima je u rujnu 1995. godine raspolagao Glavni stožer HV-a, iznesen je podatak da je u RH postavljeno oko 3 milijuna protuoklopnih i protupješačkih mina, (u omjeru 1:1), te je teritorij zagađen sa 100 tisuća neeksplodiranih granata, tj. minama i topovskim projektilima zagađeno je oko 300.000 hektara zemljišta, a za uklanjanje neeksplodiranih projektila trebalo je pregledati još oko milijun hektara zemljišta - istaknuo je Stričak te naveo da se cijeli proces razminiravanja provodio kroz tri razdoblja.
U razdoblju srpske agresije i okupacije trećine državnog prostora, od 1991. godine pa do konca 1995. godine Republika Hrvatska nije zakonodavno uredila pitanje razminiravanja, a nositelji razminiravanja bile su jedinice unutar Hrvatske vojske i policije. Tijekom četiri godine rata razminirano je nešto više od 200 tisuća mina i neeksplodiranih projektila, ali je istodobno na novim crtama razdvajanja ili na državnoj granici postavljeno dodatno 100 tisuća mina.
U drugom razdoblju, od ožujka 1996. do prve polovice 1998. godine, Hrvatski sabor je donio prvi zakon koji se odnosio na razminiravanje, Zakon o razminiranju, a djelovala je samo jedna tvrtka u državnom vlasništvu – AKD Mungos d.o.o. – koja je poslove razminiravanja obavljala na nekomercijalnoj osnovi.
Treće je razdoblje od 1998. godine kada se pristupilo donošenju prvih izmjena i dopuna Zakona o razminiranju kojima je predviđeno da poslove razminiravanja mogu obavljati pravne osobe registrirane za obavljanje poslova razminiravanja, a da se mogu registrirati ako imaju odobrenje MUP-a. Prvi put je uveden i razrađena je provedba instituta stručnog nadzora nad obavljanjem poslova razminiravanja.
Stričak je naglasio da je u 2017. godini planirano izvršenje poslova razminiranja, tehničkog izvida i dopunskog općeg izvida na površini od 58,3 km2.
- Ukupno smanjenje minski sumnjivog područja u 2017. godini iznosi 36,5 km2. Od osiguranih sredstava prilikom donošenja Plana u 2017. godini, koja su ukupno iznosila 505.229.068,80 kuna, realizirano je 346.704.439,00 kuna. Naglašavam da se nastavlja trend iz 2016. godine sa sredstvima za razminiranje osiguranim iz EU fondova tako da ista u 2017. godini iznose 58,5 % od ukupno osiguranih financijskih sredstava i izvora - rekao je Stričak te dodao da je najvažnije da se u protekloj godini nije dogodio niti jedan minski incident, niti jedna minska nesreća.
- Iako je od 1998. do 2017. utrošeno oko 5,4 milijarde kuna sredstava od čega iz Državnog proračuna RH 3,1 milijarda kuna, donacija i potpora 1,1 milijarda kuna, od Svjetske banke 256 milijuna kuna i od strane pravnih osoba 938 milijuna kuna, Republika Hrvatska neće moći ostvariti svoj najvažniji cilj, a to je okončati proces razminiravanja do 2019. godine. Na dan 31.12.2017. u Republici Hrvatskoj je još uvijek 441,50 km² minski sumnjivog područja koje je potrebno razminirati, te će biti potrebno iznaći način kako u što skorijem roku to ostvariti - zaključio je Stričak u saborskoj raspravi.
www.vzaktualno.hr
