Kako u budućnosti izbjeći što je moguće više šteta od poplave i kako upravljati rizicima bila je glavna tema zajedničke tematske sjednice Odbora za poljoprivredu, Odbora za zaštitu okoliša i prirode te Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, održane u četvrtak u Hrvatskom saboru na inicijativu saborskog zastupnika iz Varaždinske županije i predsjednika Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda dr. sc. Josip Križanića.
U svom uvodnom izlaganju Križanić je napomenuo da je iniciranje sjednice bila nužnost zbog ugroze ljudskih života i imovine uslijed poplava, s konačnim ciljem pronalaska rješenja za sve moguće buduće ugroze od poplava.
Posebno se osvrnuo na povećanje razine rijeka kroz godine što je, prema mišljenju i većeg broja ostalih članova spomenutih odbora prisutnih na sjednici, zasigurno dovelo do češćeg izlijevanja rijeka izvan korita i poplava. Kako bi se to izbjeglo nužno je redovito održavanje protočnosti rijeka kao i uklanjanje viška nanosa na pojedinim lokacijama. Podsjetio je da se, prema važećim zakonskim propisima, eksploatacija šljunka i pijeska može dopustiti preko ugovora o koncesiji, ali samo tamo gdje postoji problem protočnosti korita. Pojasnio je da se na Dravi i Savi problem nanosa rješava njegovim razmještajem unutar riječnog korita ili vađenjem na pojedinim lokacijama dok za Kupu i Unu nema mogućnosti vađenja.
– Sve to dovodi do zaključka da je dopuštenje za vađenje materijala praktično svedeno na minimum te postupak dugo traje, čime je uklanjanje nanosa i njegovo korištenje praktički teško ostvarivo – upozorio je Križanić ističući da je cilj pronaći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo udruge za zaštitu okoliša i prirode s jedne, ali i svelo na najmanju moguću mjeru mogućnost ugroze od poplava s druge strane. Dodao je da nitko pametan nije za devastaciju korita, ali da je uklanjanjem nanosa nužno osigurati protočnost rijeka i smanjiti mogućnost poplava.
Istaknuo je i nelogičnost prema kojoj mi imamo zabranu eksploatacije šljunka i pijeska s lijeve obale Save dok se to nesmetano radi s desne, bosanske, strane rijeke nakon čega se taj izvađeni materijal prodaje u Hrvatskoj. Kazao je da su, između ostalog, upravo to nelogičnosti i problemi na koje je spomenuta sjednica trebala ukazati i da je ova inicijativa početak rješavanja problema koji bi u konačnici trebao na minimum svesti mogućnost poplava te nastanak šteta.
Uz članove spomenutih saborskih odbora sjednica je okupila predstavnike Ministarstva poljoprivrede te Ministarstva mora prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, zatim Agencije za vodne putove, Hrvatskih voda, Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda te Međunarodne komisije za sliv rijeke Save.
Iz Ministarstva poljoprivrede naglasili su da poplave imaju izrazito nepovoljan učinak na poljoprivrednu proizvodnju od uništavanja prinosa oraničnih kultura, stradavanja stoke do dugoročnih šteta na trajnim nasadima.
Iz Agencije za plovne putove potvrdili su da oni održavaju pojas plovnog puta kako bi se mogao koristiti za vrijeme niskog vodostaja, dok uklanjanje nanosa izvan tih puteva mogu obavljati samo Hrvatske vode. Upravo iz tog razloga, zbog intenzivnog taloženja nanosa i ograničavanja uklanjanja tog nanosa, smanjen je broj plovidbenih dana punim gazom ispod ekonomske isplativosti. Sve to utjecalo je na činjenicu da se manje od 1 posto ukupnog prijevoza roba u Hrvatskoj odvija na unutarnjim vodama, iako su mogućnosti znatno veće.
– Ova tematska sjednica početak je rješavanja spomenutih nelogičnosti i problema, a sve s ciljem što manje poplava i šteta nastalih od poplava. Kvalitetna rasprava, otvaranje svih pitanja i na kraju dolazak do rješenje koji bi u konačnici rezultirao kvalitetnim izmjenama zakonskih propisa naš je cilj – zaključio je Križanić.
www.vzaktualno.hr
