Saborski zastupnik i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Krapinsko-zagorske županije Žarko Tušek u četvrtak je u Hrvatskom saboru zatražio hitne izmjene Ovršnog zakona po pitanju jedinica lokalne samouprave kao nasljednika ošasne imovine i naplate vjerovnika.
Tušek je, potaknut konkretnim primjerima na terenu i velikim problemima s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi, apelirao na Ministarstvo pravosuđa da je potrebno hitno ići u izmjene Ovršnog zakona kako bi se u slučaju jedinica lokalne samouprave koje su nasljednici ošasne imovine, vjerovnici naplaćivali u redovnom ovršnom postupku, a ne kao do sada izravnom naplatom putem FINE.
Tušek je podsjetio da smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se ne mogu odreći.
– Zakonski nasljednici u pravilu su upoznati sa stanjem ostaviteljeve imovine, odnosno da dugovi premašuju vrijednost ostavine, pa se odriču nasljedstva. Samim time smatra se da nasljednika nema i ostavina prelazi na općinu ili grad, koji naravno nemaju privilegij odreći se takvog nasljedstva. To znači da se općina ili grad nalaze u specifičnom položaju jer moraju prihvatiti pravne posljedice koje za nasljednike nastaju u vezi odgovornosti za ostaviteljeve dugove – istaknuo je Tušek te dodao da je ošasna imovina koju obično nasljeđuju jedinice lokalne samouprave niske tržišne vrijednosti, vanknjižno vlasništvo, u suposjedu drugih osoba, dok su dugovi ostavitelja znatno veći, poput kredita, pozajmica, dugova po tekućim računima i sl.
– Znamo da banke svoja potraživanja prodaju raznim agencijama i tu onda za jedinice lokalne samouprave počinju „noćne more“ – kazao je saborski zastupnik.
Tušek je podsjetio da prema Zakonu o nasljeđivanju predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina, mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine.
– To znači da, ako sastavni dio ostavine nisu novčana sredstva, ne može se općini ili gradu plijenit račun, a upravo se to u praksi i dalje događa, unatoč jasnoj zakonskoj odredbi – dodao je saborski zastupnik.
No, od 2012. godine u Ovršnom zakonu uvedene su odredbe o izravnoj naplati putem FINE koje se primjenjuju na novčane obveze i tako dolazi do blokade i pljenidbe računa, a ošasna imovina ostaje netaknuta, naglasio je Tušek.
– Izravna naplata je pojednostavila postupak naplate u korist vjerovnika i unatoč intenciji zakonodavca da se zaštite općine i gradovi na način da naplata ide samo iz ošasne imovine, u slučajevima novčanih tražbina je irelevantna. U presudama radi isplate konstatira se stvarni i cjelokupni dug koji se kasnije putem izravne naplate također naplati u cijelosti, što znači možda u iznosu i većem nego što je vrijednost ošasne imovine na tržištu. To opet znači da bi općine i gradovi podredno morali ići u postupke dokazivanja vrijednosti ostavine i da je izvršena prekomjerna naplata. Takvi postupci produciraju nove troškove, angažman i troškove zaposlenika jedinica lokalne samouprave, a račun je i dalje u blokadi, općina ili grad ne može funkcionirati, a da ne kažemo da moraju opravdavati troškove reviziji i vijećnicima – rekao je Tušek te apelirao na Ministarstvo pravosuđa na hitnu izmjenu Ovršnog zakona.
vzaktualno.hr
