Sufinanciranje boravka u dječjim vrtićima za djecu u udomiteljskim obiteljima, sufinanciranje projekata centara MURID i Dosti te zbrinjavanje osoba raseljenih iz Ukrajine bile su neke od tema Kolegija gradonačelnika i načelnika Međimurske županije održanog u četvrtak u Čakovcu.
Međimurska županija želi biti primjer dobre prakse kao županija visoke socijalne osjetljivosti koja brine o svim generacijama svojih stanovnika, a na ovom je Kolegiju došao red i najmlađe, ali prilika je ovo i da zajedno prokomentiramo aktualnu situaciju vezanu uz izbjegličku krizu, rekao je župan Matija Posavec.
Podsjetio je da je u srijedu održan sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem na kojem su sudjelovali svi župani te dobili informacije o očekivanom dolasku većeg broja izbjeglica.
-Moramo biti dobro organizirani, gotovo 79 posto svih raseljenih osoba koje ulaze na prostor Republike Hrvatske dolaze preko graničnih prijelaza na području Međimurja, najviše preko Goričana. Poslali smo i jedan šleper humanitarne pomoći našoj partnerskoj regiji u Ukrajini, tako da su sve naše stručne službe maksimalno angažirane – kazao je Posavec dodavši da se javljaju i brojni volonteri te se prikupljaju donacije, stoga je uvjeren da će ovaj izbjeglički val svi u Međimurju vrlo profesionalno odraditi.
Trenutno je 9400 izbjeglih osoba došlo na prostor Republike Hrvatske, od tog je broja njih čak 7200 prošlo preko graničnih prijelaza na području Međimurja, a u 90 posto slučajeva riječ je o ženama i djeci.
-Na području Međimurske županije trenutno se nalazi 200 osoba, a ono što je izazov je smještaj. Naime, prihvatni centri omogućavaju smještaj do 24, odnosno 48 sati i to nisu uvjeti gdje netko može boraviti duže vrijeme i prema tome izbjegle osobe će ići u privatni smještaj koji sufinancira država – rekao je župan.
Podsjetio je i kako je na sastanku s premijerom bilo riječi i o uključivanju djece izbjegle iz Ukrajine u odgojno-obrazovni proces, dakle u vrtiće i škole. Međimurska je županija i na to spremna, a i međimurski su poslodavci otvorili radna mjesta za raseljene osobe.
-Za sada je situacija pod kontrolom, naravno svaki dan je vrlo neizvjestan i važno je da budemo spremni. U ovoj situaciji postoji maksimalna koordinacija svih; Općina Goričan je dala veliki doprinos, a tu je i Stožer civilne zaštite Međimurske županije koji je u suradnji s Nacionalnim stožerom. Mi imamo spremne i prihvatne centre koji do sada još nisu mobilizirani jer još za time nema potrebe – istaknuo je Posavec te dodao da osim građana koji svojim angažmanom i solidarnošću osiguravaju privatni smještaj izbjeglim Ukrajincima, u određenoj mjeri to čine i poslodavci.
O sufinanciranju boravka u dječjim vrtićima djece smještene u udomiteljskim obiteljima govorila je predsjedavajuća Kolegijem, Đurđica Slamek koja je kao jedan od problema istaknula pitanje hoće li njihov boravak sufinancirati općina iz koje dijete dolazi ili općina, odnosno grad u koje dijete dolazi.
Podsjetila je da je još 2013. godine na Kolegiju načelnika je donesen zaključak da 50 posto sufinancira udomitelj kod kojeg dijete je, a da se u ostalom djelu ravnopravno dijele općine ili gradovi.
-Pošto su naknade za udomljavanje djece dosta niske, mi smo stava da bi to trebale pokriti jedinice lokalne samouprave jer cijena vrtića je porasla. Mislim da su sva ona sredstva koja oni dobivaju nedostatna za pokrivanje i vrtića i ostalih potreba koje dijete ima, pogotovo ako se radi o djetetu s posebnim potrebama koje ima još nekakvih potreba – kazala je Slamek.
Istaknula je kako nema podatka o tome koliko je takve djece ukupno na području Međimurske županije, već da o tome vode brigu jedinice lokalne samouprave, dok je župan Posave naglasio da je najmanje što zajednica kao društvo može učiniti da toj djeci olakša djetinjstvo te da polazak i boravak u dječjem vrtiću ide u tom smjeru i nije veliki trošak.
-Svi zajedno možemo to podnijeti – zaključio je župan.
Na Kolegiju je bilo riječi i o ovlastima jedinica lokalne samouprave kad je riječ o uklanjanju ruševnih zgrada, a Slamek je naglasila da tu postoje dubinski problemi.
-Problem je to riješiti dok ne znate vlasnika i to se onda komplicira, a jedinice lokale samouprave, pogotovo općine, imaju stvarno velikih problema. Takvi su objekti obično legla štakora i drugih gamadi, što je stvarno veliki zdravstveni problem. Bez pomoći Vlade RH, bez promjena nekakvih zakona jedinice lokalne samouprave će to jako teško riješiti – rekla je Slamek.
Dodala je i da rušenje i zbrinjavanje takvih ruševnih kuća iziskuje veliki financijski ulog, oko 50 tisuća kuna, pa i više, što je jako puno za nas male jedinice lokalne samouprave.
-Mi smo stava da bi Vlada RH trebala donijeti zakone po kojima bi se to nama olakšalo ili da jedinice lokalne samouprave mogu ući u posjed. Problem je u tome. Znamo da je privatno vlasništvo nedodirljivo u svakom slučaju, ali ako netko ne održava svoje dvorište, svoju kuću, svoj posjed određeni broj godina, to bi se trebalo rješavati jer je ovo stvarno veliki problem, a što dulje vrijeme prolazi, bit će još i veći. Pokušali smo s tim poticajima koje dajemo mladima da se takve kuće kupe, da se one sruše ili adaptiraju, što bi bilo barem djelomično rješenje – zaključila je Slamek.
ak/vzaktualno.hr
