Svjedoci smo nemilim vremenskim prilikama ili bolje rečeno neprilikama kojima je ispunjen ovogodišnji svibanj. Vani je temperatura prigodnija za zimu negoli za proljeće koje je kalendarski već 'debelo' započelo. Ipak, to i ne treba previše čuditi jer, upravo je ovo vrijeme aktivnosti 'Ledenih svetaca', koji su u narodu dobro poznati i koji traju od 12. do 15. svibnja. Dakle, radovi nisu započinjali sve dok nisu prošli 'Ledeni sveci', razdoblje koje pada na sredinu svibnja, kada su česte hladnoće, nevremena, oluje i mrazevi.
Ledeni sveci imaju i svoje ime, a to su Pankracije, Servacije, Bonifacije te Sofija. Nije teško zaključiti da su to bili biskupi i mučenici koji su živjeli u 4. i 5. stoljeću, a prema narodnom vjerovanju pogodno i ugodno proljetno vrijeme započinje tek nakon „hladne Sofije“, odnosno 15. svibnja.
Osim u Hrvatskom, pojam 'Ledenih svetaca' stoljećima je poznat i u folkloru drugih europskih naroda zapadne i srednje Europe i to upravo zbog razdoblja koje donosi posljednje mrazove i velike hladnoće.
Zanimljivo je da su još učenici talijanskog matematičara, fizičara, astronoma i filozofa Galileja Galilea u razdoblju od 1655. do 1670. godine promatrali vrijeme i pokušavali otkriti vremenske uzorke koji bi potvrdili narodno vjerovanje. Prema tadašnjim izvorima, zaključili su kako u razdoblju 'Ledenih svetaca' zaista postoje prodori hladnog vremena.
Naravno, bilo je i godina kada je upravo to razdoblje bilo vrlo toplo, no zato je nakog petog mjeseca znalo doći do oštrog pada temperature. Međutim, ove su godine 'Ledeni sveci' itekako precizni i potvrđuju žilavu borbu zime, koja se očito ne predaje tako lako.
www.vzaktualno.hr
