S rastom broja stranih radnika u Hrvatskoj sve se češće postavlja pitanje njihove sigurnosti i izloženosti kaznenim djelima. Odgovori koje smo dobili od policijskih uprava Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije pokazuju da je sigurnosna situacija na sjeveru Hrvatske uglavnom stabilna te da su kaznena djela motivirana mržnjom prema stranim radnicima i stranim državljanima vrlo rijetka.
Policijska uprava krapinsko-zagorska tijekom 2025. godine te u razdoblju od 1. siječnja do 16. lipnja 2026. godine nije evidentirala niti jedno kazneno djelo s obilježjima zločina iz mržnje počinjeno na štetu stranih državljana ili stranih radnika. U 2025. godini zabilježena su četiri kaznena djela krađe na štetu stranih državljana te jedno kazneno djelo prijetnje na štetu stranog radnika, dok su u prvih šest mjeseci 2026. godine evidentirane dvije krađe na štetu stranih državljana.
Slična je situacija i u Varaždinskoj županiji. Policijska uprava varaždinska tijekom 2025. godine nije zabilježila nijedno kazneno djelo s obilježjima zločina iz mržnje u kojem je žrtva bio strani državljanin. U prvih pet mjeseci 2026. godine evidentiran je jedan takav slučaj u kojem se kao oštećena osoba pojavljuje strani državljanin. Policija pritom naglašava da sama činjenica da je žrtva strani državljanin ne znači automatski da se radi o zločinu iz mržnje, već se motiv počinitelja utvrđuje kriminalističkim istraživanjem.
Najveći broj slučajeva zabilježen je u Međimurskoj županiji. Tijekom 2025. godine nije bilo kaznenih djela s obilježjima zločina iz mržnje prema stranim radnicima, dok je u prvih pet mjeseci 2026. godine evidentiran jedan napad na stranog radnika koji je kvalificiran kao zločin iz mržnje. Počinitelji su u tom slučaju odmah uhićeni i pritvoreni.
Kada je riječ o ostalim kaznenim djelima bez obilježja mržnje, Međimurska policija tijekom 2025. godine evidentirala je jednu prijetnju, dvije teške krađe i jednu prijevaru na štetu stranih radnika, dok su u prvih pet mjeseci ove godine zabilježene jedna teška tjelesna ozljeda, jedna krađa i jedna teška krađa.
Sve tri policijske uprave ističu kako ne vode zasebne evidencije o kaznenim djelima na štetu stranih radnika, već se oštećenici evidentiraju prema državljanstvu. Tek ako se tijekom kriminalističkog istraživanja utvrdi da je kazneno djelo motivirano mržnjom prema nacionalnosti, etničkoj pripadnosti ili drugoj zakonom propisanoj osnovi, događaj se dodatno označava kao zločin iz mržnje.
Policijski podaci tako pokazuju da su strani radnici na sjeveru Hrvatske znatno češće žrtve uobičajenih imovinskih delikata, poput krađa i teških krađa, nego kaznenih djela motiviranih mržnjom. Istodobno, policija naglašava da svim slučajevima u kojima su oštećenici strani radnici pristupa s posebnom pozornošću te da se svaka sumnja na zločin iz mržnje detaljno istražuje.
Ipak, postavlja se pitanje odražavaju li službene statistike u potpunosti stvarno stanje. Naime, nije uvijek jednostavno dokazati da je neko kazneno djelo motivirano nacionalnošću, bojom kože ili podrijetlom žrtve. Moguće je da su pojedini strani radnici odabrani kao mete upravo zbog toga što ih počinitelji doživljavaju kao ranjiviju skupinu, no bez jasnih dokaza takvi se slučajevi vode kao krađe, prijetnje ili druga kaznena djela, a ne kao zločini iz mržnje. Upravo zato, iako broj evidentiranih zločina iz mržnje ostaje nizak, svaki napad na stranog radnika zahtijeva pažljivu istragu kako bi se utvrdilo je li identitet žrtve imao ulogu u odabiru mete.
foto - Canva
n.p.bajz/vzaktualno.hr
