Prelog, Mursko Središće, Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica jedinih je 13 gradova u Hrvatskoj koji su u prošloj godini uspjeli premašiti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Stopu odvajanja, pokazuju ovih dana objavljeni podaci Ministarstva zaštite okoliša, odnosno Izvješće o komunalnom otpadu za 2024., povećala su 93 grada. Na razini države, ostvarena stopa odvajanja je 49 posto, tek jedan postotni bod više nego u 2023. godini i jedan do cilja kojega smo trebali ostvariti još prije pet godina.
Podsjetimo, Hrvatska se pred EU obvezala kako će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, a do kraja 2022. čak 60 posto. Ovaj cilj za sad, pak, ispunjavaju jedino Prelog koji je u prošloj godini dosegnuo stopu od 67,8 posto odvojeno prikupljenog otpada, Mursko Središće i Buzet. Prosjek lanjske ostvarene stope odvojenog prikupljanja za gradove je 28,25 posto, tri postotna boda više nego godinu ranije.
U međuvremenu, naglasak je dan na stopu recikliranja, usko povezanim s odvajanjem, pa je Zakonom o gospodarenju otpadom cilj reciklirati najmanje 50% otpada. No lani je stopa oporabe komunalnog otpada iznosila 38 %, a stopa recikliranja tek 37 %. U odnosu na 2023. godinu stopa oporabe je ostala nepromijenjena, dok je stopa recikliranja porasla za 1 postotni bod, ali čime još uvijek nije dostignut cilj od 50%. Naime, još do 2020. godine bilo je potrebno oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje 50 % ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora, za 2025. godinu taj cilj iznosi 55 %, za 2030. godinu 60 %, a za 2035. 65 %. To uključuje odvajanje papira, plastike, biootpada i miješanog komunalnog otpada. Izvješće nije obuhvatilo stopu recikliranja po jedinicama lokalne i područne samouprave.
Odvojeno prikupljanje i odvoz komunalnog otpada u Hrvatskoj se provodi od 2016. godine, a broj JLS koje su provodile odvojeno sakupljanje porastao je s 457 u 2017. godini na 535 u 2024. godini, odnosno, odvojeno sakupljanje nije uspostavljeno još u 21 JLS (4 %), a riječ je većinom o općinama. Lani je tako odvojeno je sakupljeno 920.374 t komunalnog otpada. Najveći doprinos porastu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na prethodnu godinu pripisuje se odvojeno sakupljenom biootpadu (za 19.935 t), otpadnoj plastici (za 11.198 t) i glomaznom otpadu (9.679 t).
U posljednje tri godine je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija. Značajniji rast, kako se navodi u Izvješću, usporavaju nečistoće prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, koji se u slučaju većeg udjela nečistoća kategorizira kao miješani komunalni otpad.
I dok su u 2022. stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada uspjela ostvariti tek četiri grada (Prelog, Krk, Križevci i Osijek), a prošle godine njih devet (Prelog, Koprivnica, Osijek, Buzet, Mursko Središće, Slavonski Brod, Ludbreg, Krk i Križevci), u 2024. ovaj cilj dostigli su još Đurđevac, Varaždin i Virovitica pa ih je sad ukupno ih 13.
Najnapredniji je i dalje Prelog koji je prošle godine ostvario stopu od 67,8%, na drugo mjesto se probio Grad Mursko Središće sa ostvarenom stopom od 65,21%, a treći i jedini sa stopom većom od 60 posto je istarski Buzet (60,23%). Slijedi deset gradova, od čega šest kontinentalnih, sa stopom većom od 50 posto, što je još uvijek više od prosjeka za RH: Osijek s 57,92 posto, Slavonski Brod s 56,73 posto, Krk s 55,63 posto, Ludbreg s 55,33 posto, Koprivnica s 55,28 posto, Grubišno Polje s 53,1 posto, Križevci s 52,28 posto, Đurđevac s 51,79 posto, Varaždin s 51,47 posto i Virovitica s 51,27 posto.
vzaktualno.hr
