Europska komisija u idućim mjesecima, a najkasnije do kraja ove godine mora preispitati učinke svoje zabrane stavljanja na tržište turbo bojlera i rezervnih dijelova za njih, na snazi od 2015. godine. Ne dođe li do promjena, ta bi uredba mogla značajno financijski ugroziti oko 75 tisuća hrvatskih kućanstava, najviše u Zagrebu i Osijeku, koja imaju turbo plinske bojlere C kategorije, starosti do 20 godina, piše Novi list.
Od 2015. godine je obavezna ugradnja kondenzacijskih, energetski učinkovitijih bojlera u sve novogradnje na plin, dok ostali potrošači svoje dotrajale turbo bojlere koje više nije moguće popraviti postupno moraju također zamjenjivati kondenzacijskim uređajima. Osim što su oni nekoliko tisuća kuna skuplji, najveći je problem u tome što, ako se pokvari i samo jedan bojler u zgradi koji više nije moguće popraviti, svoje bojlere novima moraju zamijeniti i svi ostali stanari, jer je kondenzacijski bojler nemoguće prikopčati na dimovodne instalacije namijenjene turbo bojlerima. Za zgradu, osim kupnje novog bojlera u svakom stanu, to znači i nimalo jeftinu rekonstrukciju dimovodnih cijevi.
Na primjeru zgrade od četiri stana, to za svaki stan znači trošak od oko deset tisuća kuna samo za bojler, dok prilagodba dimnjaka visine 12 metara – priprema za priključenje kondenzacijskih plinskih kombi bojlera – košta još oko 13,5 tisuća kuna, dakle oko 3.300 kuna po stanu.
Predložena odgoda primjene zabrane
Kako otkrivaju iz Hrvatske gospodarske komore koja već dulje vrijeme upozorava na negativne financijske učinke europske uredbe, u međuvremenu bi Fond za zaštitu okoliša nacionalnim sredstvima mogao građanima sufinancirati preinake dimnjaka, odnosno zamjenu bojlera, donosi Novi list.
Ministarstvo gospodarstva je predložilo odgodu primjene zabrane dok se ne iznađe model koji će omogućiti financijski prihvatljivi prelazak na kondenzacijsku tehnologiju.
– Budući da je još uvijek u tijeku faza preispitivanja uredbe, niti jedna od država članica nije dobila nikakva izuzeća pa tako ni Hrvatska. Prijelaz na kondenzacijsku tehnologiju podrazumijeva već spomenute financijske troškove koji u ovom trenutku podnose građani. Navedene troškove moguće je uključiti u program provedbe energetske učinkovitosti – zaključuju u HGK-u.
foto: arhiva
vzaktualno.hr/novi list
