Originalni kameni i znameniti spomenik pranger ili sramotni stup iz Vinice nedavno je postao privremeni dio stalnog postava Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin u Starom gradu. Budući da je na viničkom Trgu Matije Gupca postavljena njegova replika, izvornik je udomljen u Muzeju i izložen u manjem tvrđavskom dvorištu koje vodi u lapidarij s kamenim spomenicima, gdje svojim dimenzijama i oblikom dominira nadsvođenim prostorom ispod spojnog hodnika.
Replika prangera naručena je i izrađena s ciljem zaštite ovog značajnog spomenika kamene plastike od nepovoljnih atmosferskih utjecaja u sklopu projekta DETOX – Ruralna detoksikacija upoznavanjem bogatstva kulturne baštine, koji se provodi u okviru programa INTERREG V-A-Slovenija-Hrvatska i financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Kada se osigura odgovarajuća lokacija, pranger će biti ponovo vraćen u Vinicu.
Pranger je njemački izraz za sramotni stup ili sramotište sa značenjem osramoćenja ili izvrgavanja ruglu osobe koja je počinila neki prijestup. Takvi stupovi postavljali su se u europskim gradovima i trgovištima u 12. i 13. stoljeću i služili su za javno kažnjavanje prijestupnika, koji su bili privezani uz stup i izvrgnuti javnoj osudi. Na cjelodnevno stajanje uz stup srama najčešće su bili osuđivani trgovci koji su zakidali na mjeri, ali i osobe osuđene za različite lakše prijestupe.
Vinički pranger prvotno je bio u viničkoj utvrdi iz koje je bio premješten na ulaz u park Opeka, zatim u dvorište kurije Patačić i napokon na središnji Trg Matije Gupca. Oblikovan je kao trostrani kameni stup sličan obelisku, lagano uleknutih ploha, i sastavljen je od četiri dijela: dvije spojene baze, od kojih jedna nosi usađeni stup, a druga služi kao nosač za okruglu kamenu posudu za mjerenje, te stupa i posude. Ukupne je visine 285 cm, visina podnožja je 31 cm, a stupa 254 cm. Mjerna posuda promjera 51 cm i visine 37 cm ima otvor pri dnu. Mjerenja žita i sličnih namirnica obavljala su se u kamenim posudama u hrvatskim krajevima već u srednjem vijeku. Na svakoj plohi stupa u gornjem dijelu, na visini od 170 cm, po jedna je isklesana glava muškarca s brkovima izvedena u visokom reljefu. Rustikalno oblikovane, usprkos sličnosti, glave se međusobno razlikuju. Središnja glava srcolikog oblika, istaknutih očiju i otvorenih usta iznad kojih je nepravilno oblikovan brk ima tek naznaku kose na obrijanoj glavi u obliku trake. Uz središnji lik nalazi se uklesana godina 1643. i latinski tekst: IVSTAM MENSVR(AM) TENETE, u prijevodu: Mjerite pošteno ili Držite pravednu mjeru i na vrhu broj 43 i slova EZE.
Godina 1643. može se smatrati godinom nastanka stupa, ali morfološko-stilska analiza stupa i posebno muških glava na njemu te usporedba sa sačuvanim sličnim stupovima srama u Hrvatskoj i susjednim zemljama upućuje na mogućnost datacije prangera iz Vinice u razdoblje puno ranije od baroka, i to u srednji vijek ili možda čak i u pretkršćansko vrijeme. U tom slučaju su mjerna posuda i prigodni latinski tekst te godina 1643. kasnije dodani na stariji spomenik, koji je dobio novu namjenu kao stup srama.
O prangeru i njegovu značenju za trgovište Vinica pisali su povjesničari umjetnosti, povjesničari, konzervatori i istraživači kulturnih spomenika: Mijat Sabljar, Đuro Szabo, Anđela Horvat i u novije vrijeme Ivana Peškan i Vesna Pascuttini Juraga, te Anđelko Koščak. Pitanju porijekla ovog jedinstvenog kamenog spomenika posebnu pozornost posvetile su povjesničarke umjetnosti i konzervatorice Ivana Peškan i Vesna Juraga Pascuttini u članku „Vinica i Pranger“.
www.vzaktualno.hr
