Nakon što je održana u Zagrebu, izložba Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta bit će postavljena i u Varaždinu. Ovaj veliki projekt, priređen uz 200. godišnjicu Kukuljevićeva rođenja, realizirali su Hrvatski povijesni muzej i Gradski muzej Varaždin, uz potporu Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te Grada Varaždina.
Izložba se temelji na originalnim predmetima iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog povijesnog muzeja, kao i na predmetima posuđenima iz privatnog vlasništva te srodnih arhivskih i muzejskih institucija. Uz originalne povijesno-umjetničke eksponate, upotpunjuju je i multimedijski sadržaji (animirana karta „Kukuljevićeva putovanja“, siluetni hologram glave Ivana Kukuljevića Sakcinskog) i opsežan prateći dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Izložba je prožeta biografskim podacima i koncipirana u deset tematskih cjelina kojima se prezentira Kukuljevićevo djelovanje u vrijeme oblikovanja hrvatske nacionalne svijesti te njegov doprinos procesu nacionalne integracije i afirmacije u južnoslavenskom okviru naspram centralističkih namjera Beča.
Kao neumorni književnik, političar, povjesničar, epigrafičar, konzervator, arhivist i sakupljač umjetnina Kukuljevjić je prvi započeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuliranja ukupnosti činjenica koje tvore hrvatski nacionalni identitet te ukazao na njegove osobitosti. Povjesničar Tadija Smičiklas, Kukuljevićev suvremenik i suradnik, možda je najbolje definirao njegovu dugoročnu viziju djelovanja govoreći o baštini koju je nastojao oteti zaboravu i dati na „ogled hrvatskom narodu i učenom svijetu“. Shvaćajući važnost institucija, a napose arhiva i muzeja u smislu sabiranja, čuvanja, znanstvenog obrađivanja i prezentiranja materijalnih svjedočanstava hrvatske baštine, te kritičkog pristupa obrađivanja hrvatske povijesti, Kukuljevića se s pravom može nazvati začetnikom hrvatskog identiteta.
Kukuljevićev široki interes, njegova neiscrpna radna energija te živ i znatiželjan duh, nisu bili samo rezultat obilježja vremena u kojem je živio nego i karakterna i duševna svojstva njegove osobnosti. Njegov predan rad potpuno posvećen osnivanju temeljnih znanstvenih i kulturnih institucija te otvaranje mnogih pitanja i disciplina ključnih za nacionalni status hrvatskog naroda, otvorio je prostor istraživačima budućih generacija sve do današnjih dana.
U pripremi izložbe sudjelovalo je više suradnika, a glavni autori su: iz Hrvatskog povijesnog muzeja muzejska savjetnica dr. sc. Marina Bregovac Pisk, muzejska savjetnica mr. sc. Jelena Borošak Marijanović i kustos Kristian Gotić, iz Gradskog muzeja Varaždin muzejska savjetnica, ujedno i voditeljica projekta Ljerka Šimunić te iz Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Ivana Mance. Autori likovnog postava su Željko Kovačić, Lana Kovačić i Lana Krpina.
Izložba je u Varaždinu postavljena u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin (Trg M. Stančića 3) do 30. srpnja ove godine, a svečano se otvara u sklopu Srijede u Muzeju, 12. travnja, u 19 sati.
www.vzaktualno.hr
