Unatrag 20-ak godina ideja o potrebi razvoja domaćeg prehrambenog sektora, odnosno lokalne proizvodnje hrane uzela je zamah u svijesti potrošača. Lokalna proizvodnja hrane, među ostalim, utječe i na suzbijanje monopola u trgovini hranom, zbog čega je i predmet prvorazrednoga interesa, koliko u našoj lokalnoj zajednici toliko i na svjetskoj razini.
Ovoj aktualnoj temi posvećena je i Srijeda u Muzeju, koja je na rasporedu 5. travnja ove godine, a pripremio ju je dr. sc. Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever, koji je velik dio svojega stručnog i znanstvenog rada posvetio održivom razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora te očuvanju naših pasmina domaćih životinja.
Ne postoji neka općeprihvaćena definicija za pojam lokalne hrane koja se često naziva i domaća hrana; u užem smislu radi se o hrani koja se proizvodi neposredno uz mjesta gdje se i prodaje, i to uglavnom na izravan način od strane samih proizvođača, dakle bez posrednika u prodaji. U širem smislu lokalna hrana podrazumijeva proizvodnju hrane na lokalnom i regionalnom području za veću populaciju stanovništva, koja se može i lokalno prerađivati. Lokalnu hranu povezuje činjenica da se proizvodi na području koje nam je poznato, na kojemu živimo i gdje poznajemo i susrećemo same proizvođače, pa nam je dostupan i uvid u samu proizvodnju. Kao poželjno pravilo ističe se i činjenica da se radi o hrani koja se izravno prodaje od proizvođača, i to svježa ili prerađena na tradicionalan način.
U vrijeme velike gospodarske krize, ali i sve učestalijih klimatskih i okolišnih promjena, lokalna proizvodnja hrane sve više dolazi u prvi plan, jer doprinosi sigurnosti stanovništva u pogledu dostatne samoopskrbe hrane za koju znamo odakle dolazi, kao i njezinoj kakvoći, a uz to je karakterizira i niz drugih pozitivnih socijalnih, okolišnih i gospodarskih čimbenika.
Predavanje se održava u palači Herzer (GMV Franjevački trg 10), od 19 sati, a ulaz je besplatan.
www.vzaktualno.hr