Nedavna kandidatura Kamale Harris za predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država potaknula je razmišljanje o ženama koje su se probile na visoke funkcije i pozicije u društvu, unatoč brojnim preprekama.
U Hrvatskoj će uskoro prva žena komentirati Olimpijske igre na HRT-u što je još jedan korak naprijed. No, koliko je malih koraka potrebno da bi se osjetila razlika i da bi naše društvo napredovalo u smjeru ravnopravnosti?
Hrvatska je već imala svoju prvu predsjednicu, što je bio značajan trenutak za našu zemlju, neovisno o nastavku i prekidu njezine političke karijere. Međutim, pročitate li medijske natpise, primijetit ćete sličnosti u načinu na koji se tretiraju žene koje se bore za visoke političke pozicije. Politički protukandidati često skreću javni diskurs s važnih tema na površne stvari poput odijevanja kandidata ili njihovog obiteljskog statusa. Bivša kancelarka Angela Merkel, dugogodišnja političarka bez djece, također je bila meta takvih napada.
Unatoč tim površnim kritikama, Merkel je pokazala iznimnu političku vještinu, stabilnost i viziju. Njeno vodstvo bilo je ključno u mnogim kriznim situacijama, uključujući europsku financijsku krizu i migrantsku krizu.
Stakleni strop pojam je koji se koristi kada se govori o sprječavanju napredovanja žena na više hijerarhijske razine na radnom mjestu.
Svim ženama koje su bile prve trebalo je više truda, vremena, energije i razumijevanja kako bi se probile na visoke pozicije. Žene se suočavaju s različitim barijerama u profesionalnom napredovanju. Istraživanje HUP-a i Deloittea pokazuje da žene nailaze na diskriminaciju i dvostruke standarde. Fleksibilni uvjeti rada, poticanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života te infrastrukturna podrška ključne su mjere za uklanjanje tih barijera. Predrasude i očekivanja društva stavljaju breme obitelji na njihova leđa, kao da su jedine odgovorne za balansiranje posla i privatnog života.
Ironično je kako se ženama često zamjera njihova emocionalnost, posebno u poslovanju. Dok emocionalna inteligencija igra ključnu ulogu u uspješnom vođenju timova i donošenju odluka, ženama se to često stavlja kao mana. Stereotipi da su žene previše emocionalne, da nemaju vremena zbog obiteljskih obaveza ili da su manje sposobne za donošenje racionalnih odluka i dalje su prisutni.
Međutim, istraživanja pokazuju da emocionalna inteligencija može biti jedna od najvećih prednosti lidera. Žene po prirodi često emocionalno inteligentnije mogu koristiti ovu vještinu za bolje razumijevanje svojih timova, izgradnju jačih odnosa i učinkovitije rješavanje konflikata. No, mnogo je lakše reći da kad žena pokaže bilo kakvu "negativnu" emociju, to je zbog lošeg raspoloženja ili PMS-a.
Unatoč tome, mnoge žene uspijevaju probiti stakleni strop i pokazati da su sposobne voditi s jednakom, ako ne i većom učinkovitošću od svojih muških kolega. Prema Selectio indeksu žena, udio žena u upravama društava u sastavu indeksa CROBEX u 2024. iznosi 19,4%, što predstavlja pad u odnosu na 22,2% iz 2023. godine. Zastupljenost žena u hrvatskom Saboru iznosi 32,7%, što je usporedivo s prosjekom Europske unije. U znanosti, udio žena u redovnom članstvu HAZU-a porastao je na 12,1%, prenosi večernji.hr.
Unatoč visokom obrazovanju, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na bolje plaćenim izvršnim funkcijama. Istraživanje HUP-a i Deloittea iz 2018. pokazuje da 60% sudionika smatra kako su žene na izvršnim pozicijama slabije plaćene od muškaraca. Također, 57% ispitanika navodi da su žene na razgovorima za posao često suočene s osobnim pitanjima poput planiranja obitelji, prenosi poslovni.hr.
Iako EU direktive i političke inicijative zagovaraju ravnopravnost, stvarnost odaje dojam da su mnoge od tih mjera samo mrtva slova na papiru. Potrebne su konkretne promjene i implementacija politika koje će osigurati ravnopravne uvjete za žene. Promicanje fleksibilnih radnih uvjeta, osiguranje infrastrukturne podrške za balansiranje privatnog i poslovnog života te borba protiv diskriminacije pri zapošljavanju ključni su koraci prema stvarnoj ravnopravnosti.
Nije li zanimljivo da se vaš muž, kolega, šef ili poznanik nikad nije susreo s pitanjima poput kada će imati dijete ili kako će uskladiti posao i obiteljski život? Muškarcima se rijetko postavljaju takva pitanja, dok se ženama to stalno događa. Ovaj dvostruki standard jasno pokazuje da, unatoč napretku, žene i dalje imaju dug put do stvarne ravnopravnosti.
Kamala Harris kao kandidatkinja za predsjednicu SAD-a već je bila suočena s brojnim osobnim napadima što s obzirom na retoriku Donalda Trumpa nije čudno, čije izjave su često usmjerene na diskreditaciju protivnika na osobnoj razini.
U Hrvatskoj, poznavajući vokabular predsjednika Zorana Milanovića, predsjednika s karakterom i često bez dlake na jeziku postavlja se pitanje hoće li se on baviti argumentima ili će, poput Trumpa, skretati pažnju s bitnih pitanja na osobne napade potencijalne kandidatkinje za predsjednicu.
Ovaj tekst nije feministički manifest koji promiče ekstremističke ideje, već osvrt koji skreće pažnju na činjenicu da žene traže i zaslužuju ravnopravnost, a ne prednost. Bitno je da se to prestane pogrešno shvaćati i da se fokusiramo na stvaranje društva koje poštuje i vrednuje sposobnosti svih svojih članova, bez obzira na spol.
foto: ilustracija
e.rukav/vzaktualno.hr
