Premijer Andrej Plenković i guverner Boris Vujčić govorili su o uvođenju eura u Hrvatsku. Plenković je kazao kako su uvjereni da ćemo biti spremni ući u europodručje 1. siječnja 2023. godine, a Vujčić je nadodao da do tada imamo 18 mjeseci te moramo raditi "punom parom", piše Dnevnik.hr.
Je li Hrvatska spremna za taj korak i je li spomenuto razdoblje dovoljno da se sve pripremi? Ekonomski analitičar dr. sc. Petar Vušković smatra da u tehničkom smislu euro možemo brzo uvesti.
– Hrvatska već dulje vrijeme ima svoje stolove u ECB-u, tako da u tehničkom smislu euro možemo brzo uvesti. Makroekonomski gledajući, možda i nije najbolji trenutak jer sada imamo makroekonomsku diskonvergenciju (rast javnog duga, budžetski deficit, rast inflacije), ali vjerujem u pozitivne promjene koje će euro donijeti – rekao je.
– Hrvatska je već visoko euroizirana. To znači da je kuna samo valutni maneken. U tom smislu smo spremni za euro. Moramo napraviti konverziju kune, prilagoditi sustav bankomata, uskladiti računovodstvene stavke – pojašnjava nadalje Vušković.
Kada se pokrene priča o euru, ono što najviše brine građane jest da će dolaskom eura sve poskupjeti.
– Do rasta cijena zbog uvođenja eura neće doći jer rast cijena dominantno ovisi o kretanju cijena sirovina i energije. Ako se pogledaju zemlje koje su uvele euro, rast cijena je iznosio najviše neznatnih 0,3 posto. Godišnja inflacija je za primjer jedan posto – govori Vušković.
Uvođenje eura zapravo će, kaže Vušković, donijeti pozitivne promjene hrvatskom gospodarstvu.
– Euro će smanjiti rate kredita. Zemlje koje imaju euro se smatraju valutno sigurnijima pa je i cijena kapitala niža. Euro znači više od dvije milijarde kuna tržištu koje su mjenjačnice i banke uzimale na mjenjačkim poslovima – odgovara Vušković na pitanje o promjenama koje bismo mogli osjetiti kada se uvede nova valuta.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
vzaktualno.hr / dnevnik.hr