Kada je riječ o uvozu, kruh, peciva i kolači u samom su vrhu prehrambenih proizvoda, a dio toplih i hrskavih pekarskih delicija koje strani trgovački lanci uvezu, zamrznut je pa ih ovdje samo dopeku.
Koji im je sastav, teško je znati jer na deklaraciji to uglavnom ne piše. Takvi proizvodi često su bezukusni i nedovoljno pečeni. Bez obzira na to godišnje u prosjeku pojedemo čak 62 kilograma pekarskih proizvoda, po čemu prednjačimo u Europskoj Uniji, piše HRT.
Svaki peti kruh na našem tržištu uvezen je zamrznut. I ne samo kruh, većina pekarskih proizvoda uvozi se kao polugotov proizvod.
- Podaci su alarmantni ako uzmemo da nam je od ulaska u EU trend uvoza kruha u porastu. U prvih sedam mjeseci uvoz kruha porastao je gotovo 30 posto, slatkih proizvoda 28 posto - rekla je Nada Barišić iz Žitozajednice.
Hrvatska je lani uvezla kruha 75 milijuna eura najviše uvozimo iz Poljske, Njemačke, Slovenije i Italije, podaci su HGK koje prenosi HRT.
Čak 50 posto uvoza su fini pekarski proizvodi. Raste i zanimanje za bezglutenske pekarske proizvode koji su skuplji.
Zapakirani i nezapakirani pekarski proizvod mora imati deklaraciju na kojoj su svi sastojci i alergeni. U kruhu tako ne bi trebalo biti više od 14 grama soli na kilogram. Dio proizvođača toga se ne pridržava.
Većina pekarskih proizvoda na našim policama prodaje se pod etiketom "svježe ispečeno", a najčešće je riječ o polugotovim proizvodima koji zamrznuti na isporuku čekaju nekoliko mjeseci pa i godina.
foto (nasl): pixabay
vzaktualno.hr/HRT
